Danas se najstariji ustavi još uvijek koriste

10. Australija (siječanj 1901)

Australski ustav je jedan od najstarijih na svijetu, a sastavljen je tijekom 1890-ih u nizu ustavnih konvencija održanih tijekom tog razdoblja. Britanski je parlament 1900. godine odobrio konačni nacrt Ustava. Konačno, australski Ustav stupio je na snagu 1. siječnja 1901. godine. On osigurava pravni okvir za upravljanje državom i diktira sastav i funkcioniranje australskog parlamenta te njegove ovlasti i uloge.

9. Tonga (studeni, 1875)

Ustav Tonge, polinezijska suverena država i arhipelag, usvojen je 4. studenog 1875. od strane kralja Geogre Tupoi I. Ustav označava sastav tonganske vlade kao ustavnu monarhiju i određuje odgovornosti izvršne, zakonodavne i pravosudne.

8. Luksemburg (listopad 1868)

Nakon osamostaljenja Luksemburga 1839. godine od susjednih europskih sila Belgije i Nizozemske, ustav države je prvi put izrađen 1841., a slijede ga još dva ustava 1848. i 1856. godine. To je jedan od primjera krutog ustava s manje mogućnosti za izmjene od običnih zakona. 13 poglavlja i 121 članak čine ustav Luksemburga, koji diktira prava i odgovornosti države i njezinih građana.

7. Argentina (svibanj, 1853)

1. svibnja 1853. obilježio je važan dan u povijesti Argentine, jer je Ustav ove latinoameričke zemlje stupio na snagu istog dana. U sljedećih nekoliko desetljeća, počevši od 1860. godine, Ustav je podvrgnut nizu amandmana, s konačnim izmjenama koje su stupile na snagu 24. kolovoza 1994. godine. Ustav uspostavlja Argentinu kao saveznu republiku i definira njezinu ulogu. saveznim i lokalnim vlastima i njihovim sastavnicama.

6. Danska (lipanj 1849.)

Nakon pada apsolutizma u Danskoj, Nacionalna ustavna skupština sazvala je 23. listopada 1848. kako bi pripremila nacrt danskog Ustava. Skupštinu je činilo 38 članova koje je imenovao kralj, a 114 drugih članova koje su imenovali ugledni građani stariji od 30 godina i predsjedavali su samostalnim kućanstvima. Konačni danski ustav stupio je na snagu 5. lipnja 1849. godine i utemeljio je zemlju kao ustavnu monarhiju.

5. Belgija (veljača, 1831)

Godinu dana nakon neovisnosti Belgije od Nizozemske, Belgijski ustav je usvojen na Nacionalnom kongresu 7. veljače 1831. godine. Zemlja je uspostavljena kao ustavna monarhija. Značajna izmjena Ustava donesena je 14. srpnja 1993. godine, a belgijski oblik vladavine prešao je iz ustavne monarhije u saveznu državu. Najnovije izmjene belgijskog Ustava donesene su 2012. godine.

4. Norveška (svibanj, 1814)

Nakon 434 godina Dansko-norveške monarhijske unije, Norveška je konačno postala vlastita suverena država s usvajanjem norveškog Ustava 17. svibnja 1814. Tri načela definiraju Ustav Norveške. Naime, to su podjela vlasti, uspostavljanje i zaštita građanskih prava, te suverenitet naroda i njihovo priznavanje kao seljačkog društva u zemlji. Svake godine, 17. svibnja, slavi se s velikom pompe u cijeloj Norveškoj, a datum je proglašen nacionalnim danom zemlje.

3. Nizozemska (ožujak 1814)

Ustav Nizozemske usvojen je u ožujku 1814. godine i proglasio je zemlju nasljednom monarhijom s parlamentarnim oblikom vladavine. Nacionalnu vladu monarhije čine tri institucije, od kojih su monarh kao šef nizozemske države, te Vijeće ministara i parlament. Ustav Nizozemske također određuje 12 pokrajina u regiji. Ovim regijama treba upravljati lokalno izabrano pokrajinsko vijeće, s povjerenikom kraljice (izabran od strane krune) kao formalnim čelnikom svake pokrajine.

2. Sjedinjene Američke Države (lipanj, 1788)

Ustav SAD-a jedan je od najpoznatijih ustava na svijetu i vrhovni je zakon Sjedinjenih Američkih Država. Stupio je na snagu 1789. godine, nakon njegove početne ratifikacije u lipnju 1788. Od njegove primjene, Ustav SAD-a je izmijenjen 27 puta. Prvih 10 amandmana, zajedno nazvanih "Bill of Rights", donijelo je odredbe za zaštitu individualnih sloboda i ispunilo potrebu za jednakom pravdom, sve dok su u određenim slučajevima ograničavale ovlasti vlade. Većina preostalih amandmana usredotočena je na širenje i zaštitu građanskih prava. Ustav SAD-a najkraći je dokumentirani ustav u svijetu i od tada je utjecao na izradu ustava mnogih drugih zemalja.

1. San Marino (listopad 1600.)

Vjeruje se da Republika San Marino ima najstariji preživjeli ustav na svijetu. Međutim, umjesto da bude jedan dokument, Ustav San Marina obuhvaća niz od šest knjiga napisanih na latinskom jeziku, koje se zajedno nazivaju "Statutom od 1600". Oni su stupili na snagu 8. listopada 1600. Međutim, brojni povjesničari i pravni znanstvenici suzdržavaju se od priznavanja San Marino ustava kao najstarijeg, preživjelog nacionalnog ustava na svijetu. Oni tvrde da višestruki tekstovi koji definiraju vladavinu i zakone San Marina ne potpadaju pod kategoriju ustava. U međuvremenu, jedinstveni tekst koji služi kao Ustav Sjedinjenih Država ispunjava te odredbe i stoga ga mnogi smatraju najstarijim. Međutim, rasprava se rasplamsava, kao i dvosmislenost definicije bilo kojeg ustava neke zemlje. Osim gore spomenutih ustava, koji su svi kodificirani ili dokumentirani u pisanom obliku, brojne zemlje, kao što su Saudijska Arabija, Kanada, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo, također imaju ustave, iako ne kodificirane. Ti bi ustavi mogli biti na snazi ​​od davnina, premda nedostatak dokumentacije zabranjuje njihovo spominjanje na ovom popisu. Osim kodificirane i ne-kodificirane rasprave o ustavu, postoji i slučaj nekih ustava, poput onih Tajvana i Kosova, koji još uvijek nisu priznati od strane mnogih drugih zemalja.