Ekonomija Venezuele

Pregled gospodarstva Venezuele

Venezuela ima mješovitu ekonomiju, što znači da postoje privatne i državne tvrtke. Neke od organizacija u državnom vlasništvu vode zaposlenici prema planu zajedničkog upravljanja kojeg je pokrenuo Hugo Chavez. Ovim planom rada zaposlenici razvijaju politike upravljanja i godišnje proračune. Ti zaposlenici također glasuju za menadžere i voditelje odjela.

Njen nominalni bruto domaći proizvod (BDP) za 2015. iznosio je 131, 9 milijardi dolara. Nominalni BDP po stanovniku iznosi oko 4.262 USD godišnje. Radnu snagu čini 14, 34 milijuna ljudi. Najveći postotak tih osoba radi u socijalnim i osobnim uslugama (31, 4%). Slijedi uslužna djelatnost (23, 4%), prerađivačka industrija (11, 6%) i građevinarstvo (9%).

Vodeće industrije u Venezueli

Gospodarstvo Venezuele uglavnom se temelji na eksploataciji i proizvodnji nafte. Samo nafta čini više od 50% ukupnog BDP-a zemlje. Najčešći proizvodi iz proizvodnog sektora su aluminij, cement, čelik, elektronika, automobili, te hrana i piće. Poljoprivreda, koja je 3% gospodarstva, usredotočena je na uzgoj riže, kukuruza, voća, govedine i svinjetine.

Najbolje izvozne robe, uvozna roba i trgovinski partneri

U 2014. godini ova je zemlja izvezla robu u vrijednosti od 63 milijarde dolara, čineći Venezuelu 51. najvećom izvoznom ekonomijom na svijetu. Prvenstveno je izvozila sirovu naftu (47, 8 milijardi dolara), naftu (10, 9 milijardi dolara), acikličke alkohole (606 milijuna dolara), zlato (580 milijuna dolara) i naftni koks (425 milijuna dolara). Veći dio izvoza iz Venezuele uvoze zemlje poput SAD-a (27, 5 milijardi dolara), Indije (11, 7 milijardi dolara), Kine (10, 1 milijardu dolara), Singapura (3, 86 milijardi dolara) i Španjolske (1, 55 milijardi dolara).

Venezuela je uvezla robe u vrijednosti od 36, 6 milijardi dolara, što je zemlji dalo pozitivan trgovinski bilans od 26, 3 milijarde dolara. Većinu uvezene robe čine nafta (2, 94 milijarde dolara), pakirani lijekovi (1, 71 milijardi dolara), smrznuta govedina (1, 07 milijardi dolara), koncentrirano mlijeko (776 milijuna dolara) i kukuruz (726 milijuna dolara). Glavni uvozni partneri su SAD (10, 1 milijarda dolara), Kina (5, 62 milijarde dolara), Brazil (4, 63 milijarde dolara), Argentina (1, 98 milijardi dolara) i Kolumbija (1, 88 milijardi dolara).

Izazovi s kojima se suočava ekonomija Venezuele

Venecuela je nekoć imala snažno i rastuće gospodarstvo zbog velike proizvodnje nafte. Trenutno se, međutim, suočava s gospodarskom katastrofom. Osnovne potrepštine kao što su hrana, struja i lijekovi su oskudne i nedovoljne za njegove stanovnike. Osim toga, ova zemlja je doživjela ekstremnu inflaciju. Na primjer, cijena vrećice namirnica danas je 524% skuplja nego u 2015. Jedan od razloga za ovu krizu je to što je zemlja prevelika ovisila o nafti, umjesto da se fokusira na diverzifikaciju gospodarstva. Između 2014. i 2015. cijena nafte pala je za 50%, smanjujući zaradu za oko 60 milijardi dolara.

Budući gospodarski planovi

Ministar nafte pregovarao je s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC), čiji je osnivač Venecuela. Te su rasprave usredotočene na smanjenje proizvodnje nafte u drugim članicama OPEC-a u pokušaju povećanja cijena nafte. Do sada su razgovori bili neuspješni iako je došlo do blagog porasta cijena. Vlada također radi na stvaranju strateškog partnerstva s Kinom. Ovo partnerstvo će osigurati vlasništvo Venezuele od prirodnih resursa Kini u zamjenu za kredite za spašavanje. Druge zemlje ponudile su humanitarnu pomoć Venezueli, iako je vlada općenito odbila prihvatiti tu pomoć.