Gdje je Amazonska prašuma?

Opis

Amazonska prašuma je masivna tropska prašuma u Južnoj Americi, koja pokriva područje od više od 2 milijuna kvadratnih milja. Prostire se na slivu rijeke Amazon i njezinih pritoka. 40% brazilske kopnene površine pokriveno je ovom gustom šumom koja je na sjeveru omeđena Gvajanskim gorjem, brazilskom središnjom platoom prema jugu, Andama na zapadu i Atlantskim oceanom na istoku. Amazonska prašuma je najbogatija šuma na svijetu u pogledu biološke raznolikosti, koja sadrži milijune vrsta flore i faune, od kojih je mnogo vjerojatno da će još uvijek biti neotkrivena od strane moderne znanosti.

Povijesna uloga

Veliki dio znanstvenika vjerovao je da je Amazonska prašuma najvjerojatnije nastala tijekom eocenske ere i da je postojala barem 55 milijuna godina. Tijekom ovog značajnog razdoblja u povijesti Zemlje, služilo je kao stanište za milijune jedinstvenih vrsta biljaka i životinja. Međutim, najnovije studije o povijesti Amazone ukazuju na to da su dijelovi prašume nekoć postojali kao travnjaci sve dok se Zemljina smjena nije pretvorila u vlažniju klimu, koja se dogodila prije otprilike 2000 godina i omogućila formiranje više prašuma. Dolazak europskih bolesti, uništavanje autohtonih poljoprivrednih zajednica u regiji, mogao je također ubrzati razvoj Amazone u 16. stoljeću i nadalje. Bez obzira na to kakva je to priča o nastanku i razvoju, od svog nastanka amazonske džungle odigrale su važnu ulogu u oblikovanju klime u svijetu i podržale su evoluciju milijuna jedinstvenih oblika života unutar svojih izoliranih staništa.

Suvremeni značaj

Trenutno, Amazonske prašume izvode veliki broj vitalnih funkcija koje pomažu održati život na Zemlji u stabilnom stanju. Odgovoran je za filtriranje i preradu štetnog ugljičnog dioksida koji nastaje uslijed štetnih utjecaja na okoliš, posebno onih koji spaljuju fosilna goriva za energiju i energiju strojeva i vozila. Veliki broj stabala u ovoj šumi pomaže u apsorpciji stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida, iz Zemljine atmosfere. Ova vegetacija naknadno oslobađa kisik koji daje životni plin natrag u nju putem svojih fotosintetskih ciklusa. Procjenjuje se da 390 milijardi stabala ove šume zatvaraju 86 milijardi tona ugljika odjednom, više nego bilo koje druge prašume na svijetu danas. U amazonskoj prašumi transpiracija ne samo da stvara 50-75% vlastitih oborina, nego i zauzvrat hrani veliki broj rijeka koje podržavaju divlje životinje i ljudske civilizacije utemeljene uz rijeke regije. Procjenjuje se da Amazona utječe na oborine što dalje od Srednje Amerike i Zapadne Amerike. U prašumi se nalazi i 30% svjetskih vrsta. Osim toga, desetine milijuna ljudi također ovisi o tim šumama za svoje izvore prihoda, od hrane do goriva do šumskih proizvoda.

Stanište

Amazonske prašume su iznimno guste šume, a mnogi od tih prostranih šuma još uvijek ostaju neistraženi od ljudi zbog svoje nepristupačnosti. Šume imaju najveću bioraznolikost među svim šumama na svijetu. Prema statističkim podacima, jedna od deset poznatih vrsta u svijetu, i jedna od pet vrsta ptica u svijetu, žive u Amazoni. Također, jedna od pet vrsta svjetskih riba nalazi se u vodama rijeke Amazone, njezinih pritoka i njezinih potoka. Do danas je u Amazoni otkriveno 40.000 biljnih vrsta, 1.300 vrsta ptica, 427 vrsta sisavaca, 400 vrsta vodozemaca, 378 vrsta gmazova i oko 3.000 vrsta slatkovodnih riba te 2, 5 milijuna vrsta kukaca. Veliki grabežljivci poput jaguara, cougara, anaconda i crnog caimana napreduju unutar tih gustih šuma, gdje je plijen često u izobilju. Rijeke su također pune opasnih vodenih vrsta, kao što su jegulje i krvožedne pirane. U tim šumama obitavaju i razne vrste otrovnih gmazova, vodozemaca i insekata. Značajna među njima su otrovne žabe, koje izlučuju smrtonosne toksine kroz kožu.

Prijetnje i sporovi

Danas se Amazonska prašuma suočava s ekstremnim izazovima suočenim s često neodgovornim ljudskim razvojem. Aktivnosti krčenja šuma bujaju u Amazoni, što dovodi do gubitka golemih predjela ove vrijedne šume. Osim čišćenja zemljišta za uzgoj usjeva, brazilski sektor stočarstva u poljoprivrednoj industriji također dovodi do ogromnih gubitaka amazonskih prašuma. U stvari, poljoprivreda životinja, uključujući i ispašu, odgovorna je za do 91% uništenja Amazone, a 136 milijuna hektara prašume je očišćeno za korištenje u poljoprivredi životinja. Osim poljoprivrede životinja, aktivnosti na razvoju infrastrukture, kao što su izgradnja cesta i brana, rudarske aktivnosti za zlato i boksit, istraživanje i vađenje nafte, te neodrživa sječa drva aktivno uklanjaju život i stanište bioraznolikih amazonskih prašuma. U tom procesu ugrožavaju klimu i ravnotežu ekosustava ne samo regije, već i svijeta u cjelini.