Globalna distribucija biotehnološkog uzgoja usjeva

Biotehnološke kulture su biljke s DNA koje su modificirane tehnologijom genetskog inženjeringa s ciljem uvođenja novih svojstava biljke koje nisu prirodno prisutne. Tehnika genetskog inženjeringa ima za cilj razvoj usjeva koji su otporni na bolesti, štetočine i ekstremne uvjete okoliša, a istovremeno smanjuju kvarenje i poboljšavaju hranjive tvari u proizvodima. Usjevi se ponekad nazivaju genetski modificiranim kulturama ili jednostavno kao GMC. Poljoprivrednici koji su usvojili GMC kao sredstvo za proizvodnju usjeva ostvarili su približno 22% povećanje prinosa usjeva, dok je uporaba pesticida značajno smanjena. Visok prinos i niska cijena pesticida povećali su profitabilnost farme. Zbog poboljšanja profitnih marži, poljoprivrednici u većini zemalja usvojili su biotehnološku proizvodnju usjeva. Neke od vodećih zemalja u poljoprivredi GMC-a uključuju SAD, Brazil, Argentinu i Indiju.

Globalna distribucija biotehnološkog uzgoja usjeva

SAD

Američko ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je prosječno 70, 1 milijuna hektara zemljišta bilo pod genetski modificiranim usjevima u 2013. Brojka koja je zabilježena pod GMC-om smatrana je najvećom u cijelom svijetu. Kukuruz je zabilježen zasađen u prosjeku 93% svih zasađenih kukuruza, dok je soja pokrivena 96% zasađene površine, dok je pamuk pokrila do 93% površine zasađene. Genetski modificirani kukuruz, soja i pamuk nosili su osobine otporne na herbicid, pri čemu su i kukuruz i pamuk nosili dodatne osobine otporne na kukce.

Brazil

Brazil je drugi najveći proizvođač GMC-a u svijetu nakon SAD-a. Oko 44, 2 milijuna hektara zemlje u Brazilu zasađeno je GMC-ovima s sojom, kukuruzom i pamukom koji dominiraju popisom genetski modificiranih usjeva. Ovi GMC-ovi su uglavnom tolerantni na herbicide i potrebno im je kratko vrijeme za sazrijevanje. GMC uzgoj u Brazilu je vidio zemlju zatvoriti svoja vrata za US GMCs uvoz jer Brazil u sada jedan od vodećih GMO developera u svijetu \ t

Argentina

GMCs tehnologija u Argentini naišla je na mnogo otpora unatoč značajnom rastu. Argentina je bila GMO točka ulaska u južni konus.24, 5 milijuna hektara argentinske zemlje izdvojeno je za GMC, a soja otporna na sušu je popularni GMC. Soja otporna na sušu razvijena je u Argentini i sada se koristi širom svijeta. Transgenetski krumpir također su uobičajene GM biljke koje je odobrila vlada. Pamuk i kukuruz koji su tolerantni na herbicide i brzo rastu, također su posađeni u većini dijelova argentinskih farmi.

Indija

Indijska vlada polako otvara vrata genetski modificiranim usjevima nakon što se usprotivila dugi niz godina. Smatra se da je nedostatak hrane u Indiji razlog Indijskog prihvaćanja GM uzgoja. Trenutno, ukupno je 11, 6 milijuna hektara zemljišta pod GM poljoprivredom u Indiji, a pamuk je jedini omiljeni GMC koji je zasađen.

Kontroverze povezane s biotehnološkim uzgojem usjeva

Biotehnološko uzgoj usjeva ima mnogo kontroverzi i suočio se s otpornošću u prošlosti. Zapravo, neke su vlade zabranile sve GMO usjeve u svojim zemljama. Kontroverze uglavnom uključuju vladine propise, biotehnološka poduzeća i znanstvenike. Neka od područja koja izazivaju zabrinutost uključuju zdravlje potrošača, utjecaj na okoliš, utjecaj na poljoprivrednike i vladine propise. Neke od zagovorničkih skupina poput Centra za sigurnost hrane pozvale su na temeljito ispitivanje rizika povezanih s GM hranom prije nego što je dopuštena za konzumaciju, iako su znanstvenici ustrajali da GMO hrana ne predstavlja opasnost za život.