Gospodarstvo Bangladeša
Bangladeš ima tržišno gospodarstvo. Smatra se 44. najvećim gospodarstvom na svijetu i drugim najbržim rastom. Od 2004. godine ova zemlja bilježi relativno konstantan rast od 6, 5%. U 2016. godini dosegla je 7, 1% i iznosi oko 180 milijardi USD. Očekuje se da će se taj iznos povećati na 322 milijarde dolara do 2021. godine. Bangladeš se oslanja na raznoliku industriju, uključujući tekstil, farmaceutske proizvode, kožu, ribarstvo, čelik, prirodni plin, brodogradnju, telekomunikacije i preradu hrane. Osim toga, ima i drugi najveći financijski sektor indijskog potkontinenta.
Relativna stabilnost ovog gospodarstva privukla je pozornost stranih ulagača. U 2015. godini izravna strana ulaganja premašila su 2 milijuna dolara, što je 44% više u odnosu na 2014. Ove investicije bile su usmjerene na neke od prethodno spomenutih industrija, kao i na proizvodnju nafte i energije. Jedan od razloga za privlačenje tolikog broja stranih investitora u Bangladeš je njegova otvorena politika koja omogućuje 100% stranih sredstava u nekim industrijama.
Ekonomska povijest modernog Bangladeša
Bangladeš je 1971. godine stekao neovisnost od Pakistana. Tada je nova zemlja uvela socijalistički okvir za svoje gospodarstvo. Prema tom okviru, sve industrije u zemlji bile su u državnom vlasništvu. Taj je potez rezultirao sporim rastom, nestašicom hrane i neučinkovitom proizvodnjom robe. Neučinkovitost je dovela do gubitka vanjskih kupaca. Međutim, to se promijenilo 1975. godine, kada je vlada Bangladeša odlučila reformirati gospodarstvo. Reforma je ustupila mjesto sudjelovanju privatnog sektora na tržištu. Postupno je vlada počela privatizirati državne tvrtke, uključujući telekomunikacije, bankarstvo, medije i proizvodnju jute.
Do 1980-ih zemlja je počela vidjeti naznake poboljšanja, a doneseno je zakonodavstvo kojim se podržava povećana privatizacija industrije. Unutarnja politička nestabilnost 90-ih godina prouzročila je neuspjeh u provedbi reformi strukturnih prilagodbi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i uzrokovala gubitak stranih ulagača. Od 2003. do 2010. Bangladešu je stavljeno na raspolaganje nekoliko kreditnih linija, uključujući 70 milijuna dolara od 490 milijuna dolara vrijednog plana smanjenja siromaštva MMF-a, 536 milijuna dolara beskamatnih kredita Svjetske banke i kreditnu liniju od 1 milijarde dolara iz Indije. Zemlja sada ima 30 milijardi dolara deviznih rezervi.
Najvažniji ekonomski sektori u Bangladešu
Najvažniji gospodarski sektori u Bangladešu su poljoprivreda, proizvodnja i financije.
Poljoprivreda
Veliki postotak stanovništva Bangladeša preživljava od poljoprivrede u kojoj žive. Glavna kultura je riža, iako je sve više važna juta, kukuruz i razno povrće. Zbog brzo rastuće populacije, mnogi ljudi u Bangladešu trpe nestašice hrane. Rizici loših vremenskih uvjeta i prirodnih katastrofa sprečavaju mogućnosti rasta. Osim toga, povećava se i broj ne-zemljoposjednika u ruralnim područjima. Rizik poljoprivredne proizvodnje ima ograničena ulaganja u nove tehnologije.
Proizvodnja
U proizvodnji, industrija odjeće je najveći sektor koji doprinosi. Tvornice odjeće pružaju otprilike 3 milijuna radnih mjesta, uglavnom zapošljavajući žene. Međutim, plaće su među najnižima u svijetu, iako se minimalna plaća nedavno povećala. Danas industrija odjeće čini 80% ukupnog izvoza zemlje. Bangladeš je drugi najveći izvoznik tekstila na svijetu. Ostale proizvodne industrije uključuju brodogradnju, farmaceutske proizvode, kožu i informacijsku tehnologiju.
Financije
Kao što je već spomenuto, banke u Bangladešu bile su u državnom vlasništvu sve do 1980-ih. Između 2000. i 2006. godine, zemlja se usredotočila na stvaranje propisa koji se temelje na rizicima. Danas postoje 4 specijalizirane banke u državnom vlasništvu, 9 stranih poslovnih banaka i 39 privatnih banaka.
