Kada počinje pad?

Početak pada obilježavaju dani postaju kraći, ostavlja mijenjajući boju, jednaku duljinu dana i noći i drastične padove temperature. Ne postoji točan datum kada počinje pad. Zapravo, zapravo ovisi o tome koji kalendar pratite. Međutim, pad obično traje između mjeseca rujna i studenog. Da biste odredili datum, možete pratiti meteorološki kalendar ili astronomski kalendar. Obično postoji razlika od tri tjedna od početka meteorološkog dana do astronomskog dana početka. Neki ljudi još uvijek određuju početak jeseni promatrajući promjenu ponašanja biljaka i životinja. Čak i uz korištenje kalendara i promatranje znakova, početak pada varira iz godine u godinu.

Mjeriteljski kalendar

Meteorološki kalendar koristi gregorijanski kalendar za podjelu godine u četiri godišnja doba, od kojih svaka traje tri mjeseca. Datumi meteorološkog kalendara obično su fiksni. Kada dođe određeni datum koji označava početak sezone, smatra se da je sezona počela, čak i ako se znakovi sezone još nisu otkrili. Prema meteorološkom kalendaru, pad bi trebao trajati od 1. rujna do 30. studenoga, prije početka zime, koja počinje 1. prosinca i traje sve do kraja veljače. Ovi fiksni datumi olakšavaju promatranje i usporedbu godišnjih doba.

Astronomski kalendar

Astronomi određuju datume kada godišnja doba počinju na temelju događaja nebeskog i solarnog sustava. U slučaju pada, astronomi određuju njegov početak kada se jesenska ravnodnevica čini približno jednakom. Tada duljina dana postaje kraća, pa tako postaje približno jednaka duljini noći na sjevernoj hemisferi. Ravnodnevnica nastaje kada ekvator prolazi kroz središte sunca, sjeverni i južni polovi postaju usmjereni prema suncu, što daje dvije hemisfere gotovo istu količinu dnevne svjetlosti.

Fenologija i opažanja prirode

Treća teorija o tome kada se početak pada temelji na proučavanju periodičnih ciklusa biljaka i životinja, ponašanja i događaja. Početak pada prema ovoj teoriji nije diktiran jednim datumom koji je ranije određen. Utvrđena je događajima poput toniranja drveća i postupnog sazrijevanja jesenjih plodova. Primjer ploda koji ukazuje na početak jeseni je zrenje kupine. Kada listovi počnu mijenjati boju, onda je vjerojatno da je pad počeo. Listovi tvore crvenu ili žutu nijansu jer prestanu proizvoditi klorofil, tvar koja im daje zelenu boju. Proizvodnja klorofila je spora i minimalna krajem ljeta. Taj fenomen čini da listovi dobiju crvenkastu i žućkastu nijansu. Suho i vruće vrijeme dovodi do više tvorbe šećera u lišću, više šećera u lišću znači više antocijana, tvari koja pojačava crvenu boju u listovima.