Kakva je bila komercijalna revolucija u pred-modernoj Europi?
Komercijalna revolucija bila je razdoblje u europskoj povijesti počevši od sredine razdoblja križarskog rata tijekom kasnog 13. stoljeća i traje do početka 18. stoljeća. Vodstvo do tog razdoblja započelo je s ponovnim otkrivanjem Europljana rijetkih roba koje su izgubljene od pada Zapadnog Rimskog Carstva (27-476) i stupanja u kontakt s novim idejama na kulturnim, ekonomskim, vojnim i političkim frontama kroz križarske ratove. (1095-1291). Razlog tome je bio taj što je Europa ušla u dugotrajan kontakt s raznim muslimanskim carstvima u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku iu Srednjoj Aziji, kao iu Mongolskom carstvu (1206-1368) i Bizantskom carstvu (330-1453). Sve te nove ideje i dobra natjerali su Europljane da povećaju zanimanje za trgovinu koja je dovela do putovanja europskih sila kako bi pokušale pronaći nove trgovačke putove u Afriku i Aziju. Potreba za novim trgovačkim putevima također je bila potrebna nakon što je Bizantsko carstvo palo na otomansko carstvo (1299-1923), koje je odrezalo mnoge prijašnje kopnene trgovačke putove u veću Aziju. To je naravno dovelo do toga da je Kristofor Kolumbo (1451-1506) pokušavao pronaći novi put do Indije, ploveći preko oceana, gdje je otkrio Novi svijet i vratio se u Europu kako bi širio vijesti. To je tada postavilo temelje za većinu Komercijalne revolucije u smislu ekonomije, trgovine, dobara te političkih i socioekonomskih promjena.
Komercijalna revolucija, merkantilizam i trgovina
Za vrijeme Komercijalne revolucije u europskim je zemljama bilo više razine trgovine i bogatstva nego ikada prije, a kao odgovor na to pojavile su se mnoge nove ekonomske ideje, dok su neke stare obnovljene. Ekonomska teorija i praksa merkantilizma nastala je u 15. stoljeću u Europi i bila je glavna ekonomska praksa sve do završetka Komercijalne revolucije koja je vladala narodima. Merkantilizam je bio ekonomski sustav koji je propovijedao da se državna moć povećava na račun suparničkih zemalja, da se monetarne rezerve nagomilavaju kroz pozitivnu trgovinsku bilancu i da kolonije postoje u korist matične zemlje. Komercijalna revolucija također je dovela do modernog bankarskog sustava, visoke inflacije zbog masovnog priljeva srebra i zlata, dioničkih društava i burzi radi upravljanja rizikom i uspona ekonomske teorije u Europi. Postojali su i usponi Charted tvrtki, poput nizozemske tvrtke East India, koja je na mnoge načine bila prva velika korporacija. Sve te ekonomske promjene i inovacije nastale su zbog znatno povećanog broja Europljana koji su trgovali svojim kolonijama u Novom Svijetu, a posebno s Indijom i istočnom Azijom, kada su smislili načine kako upravljati i kontrolirati sve ovo novo bogatstvo.
Nova roba uvedena u Europu komercijalnom revolucijom
Zbog povećane trgovine koju su Europljani obavljali tijekom Komercijalne revolucije, bili su u mogućnosti ponovno otkriti egzotične, rijetke robe kao što su svila i začini koji se doista nisu vidjeli u regiji od vladavine Rimskog Carstva. Povrh tih ponovno otkrivenih roba Starog svijeta, otkriće Novog svijeta od strane Kolumba 1492. otvorilo je njihovo tržište nizu nevidljivih materijala i hrane. Kroz Novi svijet i njihove kolonije u njima Europljani su donijeli mnogo novih namirnica koje su im ranije bile nepoznate poput kukuruza, kakaa, krumpira i rajčica. Također su donijeli brojna krzna, krzna i kože s kolonija, poput dabra i jelena. Tijekom tog vremena Europljani su stekli ukus za čaj i porculan, među ostalim robama i robom iz Kine i ostatka istočne Azije.
Socioekonomski i geopolitički pomaci
Razdoblje tijekom Komercijalne revolucije nakon Kolumbovog otkrića Novog svijeta dovelo je do mnogih geopolitičkih promjena s obje strane Atlantika. U Europi bi se podigla velika carstva kao što su Britansko carstvo, Španjolsko carstvo, Portugalsko carstvo i Francusko carstvo, dok su domorodački Indijanci odnijeli svoju zemlju i uništili ih bolesti Europe. U tom su razdoblju političke promjene davale više moći monarhima, stvarale učinkovitije političke birokracije i smanjivale političku moć svećenstva, pape, plemstva i vitezova. Za obične ljude kolonije su im dale promjenu i započele novi život i pobjegle iz Europe. U Europi je sada došlo do povećanja hrane i bogatstva, zajedno s ljudima koji odlaze u Novi svijet, što je omogućilo veće obitelji i povećano stanovništvo. Postojao je i ekonomski prosperitet jer su ljudi u Europi mogli ući u malu srednju klasu kao trgovci, trgovci ili se usredotočiti na specijalizirane vještine kao što su kovač ili srebrar. To je navelo ljude da imaju šansu za kvalitetniji život, iako je većina ljudi još uvijek živjela kao siromašni, zemljoradnički seljaci.
