Koja je ekološka važnost algi?

Što je Algae?

Riječ alge općenito se odnosi na široku lepezu biljaka koje dijele ime, iako nisu usko povezane. Iako je točno podrijetlo riječi alga nepoznato, oblik jednine, alga, jest latinska riječ koja se odnosi na morske trave. Neki etimolozi su teoretizirali da pojam alge može imati svoje korijene u latinskom jeziku iz riječi algēre, koji se odnosi na hladnoću. Međutim, teorija se suočava s velikim protivljenjem jer je veza između biljaka i temperature iznimno mala.

Alge se mogu kretati od jednostavnih jednostaničnih organizama do složenijih višestaničnih organizama kao što je divovska kelp. Istraživanja nekih vrsta algi ukazuju da nemaju specijalizirano tkivo prisutno u kopnenim biljkama poput ksilema, floema i puči. Odsutnost tih stanica evolucijska je prilagodba područjima gdje biljke napreduju.

Alge postoje u svijetu tijekom dugog razdoblja s nekim fosilima otkrivenim u slivu Vindhya koji je star gotovo 2 milijarde godina. Znanstvenici su opsežno proučavali obrasce raspodjele algi jer se nalaze u značajnom broju područja širom svijeta gdje obavljaju nekoliko vitalnih funkcija.

Ekološka važnost algi

Kao izvor kisika

Jedna od najvažnijih uloga koju imaju alge u okolišu je proizvodnja kisika kao nusprodukta u procesu fotosinteze. Jedna od sličnosti između kopnenih biljaka i nekoliko vrsta algi je prisutnost klorofila koji im omogućuje da formiraju organske molekule hrane koristeći energiju sunca i ugljičnog dioksida. Proces je neophodan za preživljavanje algi jer im molekule hrane daju energiju. Nakon završetka procesa oslobađa se kisik.

Zbog velike količine algi u svijetu, ona je odgovorna za proizvodnju više od 30% kisika na koji se kopnene životinje oslanjaju za svoj opstanak. Nekoliko procjena ukazuje da je količina kisika koju proizvode alge blizu 50% onoga što zemaljske životinje trebaju. Ako alge odumru zbog iscrpljivanja minerala u vodi, razgradnja i kasnije smanjenje proizvodnje kisika mogu dovesti do smrti riba.

Alge također koriste kisik za disanje. Unatoč tome što značajno doprinose dostupnosti kisika u svijetu, alge mogu uzrokovati smanjenje razine kisika u ribnjacima i jezerima u određenim uvjetima.

Kao izvor hrane

Alge zauzimaju poziciju proizvođača unutar prehrambenog lanca što znači da s njima počinju brojni lanci hrane. Oni su iznimno važni jer je izvor hrane velikom broju vodenih životinja, od punoglavaca do ribljih vrsta kao što su som i sijamske alge. Život u oceanu uvelike ovisi o algama jer se organizmi koji se hrane algama jedu od većih vrsta, osiguravajući da se život nastavi u moru.

Ljudi u različitim zajednicama, osobito u azijskim društvima, također konzumiraju alge. Ljudi koji jedu alge hvale ga zbog visoke nutritivne vrijednosti. Većina ljudi koji jedu alge radije jedu sortu chlorella jer je dokazano da ima iznimno veliku količinu klorofila uz ostale hranjive tvari važne za tijelo. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of cell science, hranjenje biljkama s visokom koncentracijom klorofila uvodi kemikaliju u krvotok. Jednom u krvi, može dopustiti ljudima da prirodno proizvode ATP, molekulu bogatu energijom, dok su na suncu. Studija je također pokazala da crvi s optimalnom količinom klorofila u svojim sustavima imaju duži vijek trajanja od ostalih crva, što može značiti da ljudi koji uzimaju dovoljne količine klorofila mogu imati duži životni vijek.

Kao pokazatelj onečišćenja

Alge su također važne jer mogu ukazati da li je vodeno tijelo zagađeno. Prema Washington State Association zaštite jezera, neki čimbenici čine alge dobro prilagođen za prikazivanje da li je vodeno tijelo kontaminirano. Jedan od čimbenika je potreba za hranjivim tvarima; budući da su znanstvenici već proučavali hranjive tvari koje alge trebaju preživjeti, mogu izvesti zaključke o stanju vode na temelju zdravlja algi. Drugi čimbenik je da se brzo razmnožavaju i potomstvo se može analizirati kako bi se provjerilo je li slično njihovom prethodniku ili je zagađenje promijenilo njegovu genetsku strukturu. Alge također imaju kratak životni ciklus koji smanjuje vrijeme koje bi znanstvenici obično trebali proučavati da bi se utvrdilo onečišćenje.

Alge također mogu naznačiti koje vrste onečišćujućih tvari utječu na vodno tijelo jer različiti zagađivači imaju različit učinak na njegov rast. Farmaceutske kemikalije, osobito gnojiva, imaju veliku koncentraciju kemikalija kao što su fosfor i dušik koji doprinose brzom rastu algi. Drugi zagađivači sadrže visoku razinu teških metala koji, kada ih zauzmu alge u dovoljnim količinama, mogu spriječiti rast biljke.

Kao osiguranje staništa

Velike vrste algi potiču rast i širenje vodenog života jer pružaju staništa za nekoliko vrsta. Šume kelpa su primjeri velikih vrsta algi koje pružaju stanište brojnim organizmima. Više od jedne vrste morske trave često se može pronaći unutar jedne šume kelpa. Životinje koje se mogu nalaziti unutar šuma kelpa uključuju nudibranchs, puževe, kostur škampi i morski ježevi među ostalima.

Kao pokazatelj klimatskih promjena

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Irish Marine Life, alge se mogu koristiti kao pokazatelj klimatskih promjena. Velika količina algi u okolišu apsorbira velike količine ugljičnog dioksida smanjujući nakupljanje plina u atmosferi. Istraživanje pokazuje da se usporedbom povijesnih podataka o rastu algi s najnovijim podacima o njegovoj distribuciji mogu izvući zaključci o klimatskim promjenama tijekom godina.

Ekonomski značaj algi

Osim što igraju vitalnu ulogu u svjetskoj ekologiji, alge imaju važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji. Istraživanja pokazuju da poljoprivredne industrije mogu koristiti alge u proizvodnji gnojiva zbog visokog sadržaja hranjivih tvari. Alge se također koriste u tretmanu otpadnih voda za uklanjanje toksičnih čestica. Alge su također važne u proizvodnji lijekova, osobito antibiotika kao što je klorilin.