Koja je srednja razina mora i što je njezin značaj?

Srednja razina mora je znanstveni termin koji se koristi za opisivanje prosječne visine oceana diljem svijeta. Ovaj se prosjek određuje mjerenjem manje aktivne vode, inače poznate kao mirna ili mirna voda, kako bi se izbjeglo moguće povećanje zbog valova ili vjetra. Nekoliko industrija, osobito one koje su usmjerene na zrakoplovstvo i pomorsku plovidbu, oslanjaju se na mjerenje razine mora kako bi izvršile svoje zadatke. Na zrakoplovima, primjerice, piloti koriste srednju razinu mora oduzimanjem nadmorske visine od kopna kako bi odredili visinu leta i odgovarajući tlak u kabini. Osim toga, kartografi se također oslanjaju na mjerenja razine mora kako bi proizveli točne karte svijeta koje zatim koriste kapetani broda.

Mjerenje srednje razine mora se neprestano mijenja kao rezultat brojnih čimbenika. Korelacija između tih čimbenika i tih mjerenja daje znanstvenicima jasnije razumijevanje zašto se određene promjene događaju u klimi i okolišu. Geolozi su također radili na određivanju mjerenja srednje razine mora u širokom rasponu prošlih geoloških razdoblja. Te su informacije važne jer se usporedbom podataka iz prethodnih vremenskih razdoblja s podacima iz trenutnog vremena znanstvenici mogu informirano procjenjivati ​​o tome kakve bi buduće razine mora mogle izgledati.

Mjerenje srednje razine mora

Kao što je već spomenuto, srednja razina mora određena je određivanjem kretanja uzrokovanih valovima i vjetrom, jer bi ti čimbenici značajno povećali rezultat. Da bi dobili točna mjerenja, znanstvenici koriste poseban alat poznat kao mjerilo plime. Mjerila plime dolaze u mnogo različitih oblika, ali jedan od najčešćih izgleda kao plastična cijev. Unutar ove cijevi nalaze se posebni senzori, koji je s jednog kraja otvoren kako bi osjetnik mogao pročitati vodu. Ovaj alat se također koristi za prijenos ranih upozorenja na tsunami. Znanstvenici uspoređuju prikupljene podatke s informacijama iz drugih izvora i prosječne rezultate tijekom određenog vremenskog okvira.

Promjene u srednjoj razini mora

Budući da se ocean stalno kreće, srednja razina mora se također stalno mijenja. Većina tih promjena rezultat je kratkoročnih čimbenika. Kretanje tektonskih ploča, atmosferski tlak, pa čak i mijenjanje plime i oseke, mogu rezultirati kratkoročnim promjenama srednje razine mora. U ovom slučaju, kratkoročni se definira kao da traje od nekoliko minuta do nešto više od godinu dana.

Unatoč tim kratkoročnim promjenama, međutim, istraživači su uspjeli identificirati neke trendove u mjerenjima tijekom dugog vremenskog razdoblja. Većina znanstvenika se slaže da su oceani rasli prosječno oko desetine inča svake godine tijekom prošlog stoljeća. Međutim, u posljednja dva desetljeća prosječno godišnje povećanje iznosilo je 0, 13 inča. Neki od glavnih uzroka porasta razine mora su taljenje ledenjaka, erodiranje obale i povećanje temperature u vodi. Kako ocean apsorbira povišene temperature iznad vode, temperatura se povećava. Vruće vode uzrokuju toplinsko širenje u gornjem sloju oceana. Sveukupni porast temperature rezultat je ljudske aktivnosti, poput paljenja fosilnih goriva, koja oslobađa velike količine stakleničkih plinova u atmosferu.

Hoće li se razina mora nastaviti dizati?

Iako je srednji porast razine mora tijekom prošlog stoljeća ostao relativno nizak, mnogi istraživači su zabrinuti da će se prosjek povećati eksponencijalno u nadolazećim godinama. Te teorije sugeriraju da se globalne klimatske promjene događaju brže nego što se ranije smatralo. Zbog složenosti klimatskih obrazaca, izračunavanje je li srednja razina mora i dalje u porastu teška. Zapravo, globalna znanstvena zajednica još uvijek nije postigla konsenzus o očekivanom rastu razine mora. Neki znanstvenici, na primjer, pretpostavljaju da će za svako povećanje od 33.8 ° Fahrenheita oceani porasti za otprilike 7.54 stopa. Još jedna skupina istraživača predviđa da će srednja razina mora porasti za 10 stopa tijekom sljedećih 50 godina. Prema UN-ovom Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, ljudi mogu očekivati ​​porast oceana od 11 do 38 inča do 2100. godine. stoljeća.

Učinci porasta srednje razine mora

Činjenica da srednja razina mora raste ima značajne posljedice u cijelom svijetu. Općenito govoreći, znanstvenici te posljedice klasificiraju u 5 kategorija: povećane razine vode, viša razina saliniteta, poplave, erozija i oštećenja od oluje. Obalne regije širom svijeta najviše su pogođene povećanjem razine mora.

Cijeli ekosustavi i staništa uništeni su kao poplave i erozija kroz zemlju, što rezultira gubitkom biološke raznolikosti u nekim od najraznovrsnijih regija u svijetu. Ovaj gubitak vrsta stvara efekat mreškanja koji negativno utječe i na vrste u drugim staništima. Riba, morske ptice i morske kornjače samo su neki od primjera životinja koje će ostati bez uzgajališta, skloništa i hrane. Osim toga, povećani salinitet u vodi na kopnu ostavit će mnoge biljke nesposobne za preživljavanje. Kako ove biljke umiru, obale postaju još osjetljivije na eroziju.

Osim toga, veliki postotak svjetske ljudske populacije živi u obalnim područjima, što ih dovodi u opasnost od šteta od poplava. Kako se srednja razina mora povećava, teške oluje mogu krenuti dalje u unutrašnjost, što uzrokuje veću štetu nego što je zabilježeno prethodnih godina. U mnogim slučajevima ljudi su već bili prisiljeni napustiti svoje domove. Ovo premještanje osobito vrijedi za pojedince koji žive na malim, niskim otocima. Ovi pojedinci nazivaju se izbjeglicama zbog klimatskih promjena, a neke vlade razmatraju mogućnost da im ponude vize. Ne samo da su ljudi pogođeni povećanjem razine mora, već i povećanjem slanosti zaliha slatke vode. Ulazna morska voda ulazi u podzemne vode i vodonosnike. Ovi vodonosnici su važni izvori slatke vode za ljude i koriste se i za piće i za uzgoj. Nepostojanje slatke vode čini regije neprikladnima za ljudsko stanovanje i potragu za poljoprivredom. Smanjenje poljoprivredne proizvodnje znači nedostatak hrane za ljude diljem svijeta.