Koje su najveće industrije u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina, neformalno poznata kao Bosna, nalazi se u jugoistočnoj Europi unutar Balkanskog poluotoka. To je gotovo kopnena zemlja i ima usku obalu duž Jadranskog mora. Bosna graniči Hrvatsku na jugu, istoku i sjeveru, Srbiji na zapadu i Crnoj Gori na sjeverozapadu. Zemlja ima bogatu kulturnu, društvenu i političku povijest koja datira iz neolitskog doba. Ona se razvila iz bosanskog banata u kraljevstvo i carstvo i vratila se u kraljevstvo prije nego što je postala neovisna. Sva ta razdoblja doprinijela su trenutnom društveno-ekonomskom i političkom izgledu zemlje.

Bosansko gospodarstvo pretrpjelo je oko 260 milijardi dolara materijalne štete tijekom rata u Bosni od 1992. do 1995. Zemlja je općenito zemlja s višim srednjim dohotkom koja se uvelike oporavila od posljedica rata. Bosna i Hercegovina danas je usvojila nove modele rasta unatoč globalnoj financijskoj krizi. Međutim, zemlja se suočava s nekoliko gospodarskih izazova, među kojima su ključni među njima neravnoteža u njezinom gospodarskom modelu, iskrivljena javna politika prema javnom a ne privatnom sektoru i negativna trgovinska neravnoteža. Međutim, jedno od nasljeđa iz prethodnog razdoblja bilo je razvijanje snažne metalne industrije koja i dalje igra integralnu ulogu u razvoju bosanskog gospodarstva. Trenutno, Bosna zauzima visoko mjesto u smislu ljudskog razvoja, a njezino gospodarstvo uglavnom dominira industrija, poljoprivreda, turizam i uslužni sektor. Ovdje su najveće industrije u zemlji i njihov doprinos gospodarstvu:

Rudarstvo

Unatoč relativno maloj veličini, Bosna ima značajnu količinu mineralnih sirovina, uključujući željeznu rudu, bakar, olovo, boksit, cink i lignit. Sektor prerade metala koji je uključivao crne i obojene metale najvrjedniji je segment rudarske industrije. Industrija mineralnih sirovina najveća je po vrijednosti robe i posljednjih godina bilježi pozitivan rast. U sektoru prerade metala dominiraju aluminij, željezo, cink i čelik, dok u sektoru vađenja dominiraju boksit, olovo, bakar, cink i čelik. Mineralna goriva proizvedena u zemlji uključuju lignit, koks i ugljen, pri čemu ugljen ima najveću domaću proizvodnju energije. Rudarstvo je činilo 2% bosanskog BDP-a u 2014. godini, dok je rudarstvo ugljena i lignita činilo 68% rudarske industrije, a rudarstvo metala 21%. Većina vodećih proizvodnih tvrtki u rudarskoj industriji je u privatnom vlasništvu, s iznimkom samo dva poduzeća za proizvodnju električne energije iz ugljena.

Metal

Metalna industrija je jedan od podsektora rudarskog sektora. Sektor prerade metala tradicionalno je jedan od najjačih sektora u zemlji, nudeći konkurentne proizvode za izvoz. Industrija metala razvila se iz obrtničkih radionica koje su trebale pomoći u održavanju opreme rudnika ugljena. Rast industrije također je pojačan bogatstvom zemlje prirodnim resursima, osobito metalima kao što su željezna ruda, olovo, boksit, cink i bakar. Sektor metala je posljednjih deset godina najjači izvoznik u BiH i jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u cijeloj regiji. Prema ekonomskoj strategiji koju je postavila vlada, metalna industrija je strateška industrija koja ima konkurentsku prednost i koja može privući i domaća i strana ulaganja.

Poljoprivreda

Gotovo polovica stanovništva Bosne i Hercegovine živi u ruralnim područjima. Stoga je poljoprivreda okosnica ruralnog gospodarstva i stvara značajnu vrijednost za gospodarstvo zemlje. Međutim, poljoprivreda je ranjiva gospodarska aktivnost s obzirom na ranjivost zemlje na klimatske promjene. Udio ovog sektora u BDP-u je 7% (2013.) i zapošljava oko 20% ukupne radne snage. Iako poljoprivredu uglavnom karakterizira mala poljoprivredna proizvodnja, Bosna je tradicionalno izvoznik hrane. Proizvodnja žitarica dominira sektorom s kukuruzom kao glavnom kulturom, što čini 60% svih proizvedenih žitarica. Ostali glavni poljoprivredni proizvodi uključuju pšenicu, jabuku, voće, krumpir i povrće. Usprkos povoljnim uvjetima, poljoprivredna se proizvodnja suočava s nekoliko izazova, uključujući nepovoljne vremenske uvjete, lošu kvalitetu inputa, nedostatak ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i loše poljoprivredne prakse. Nedostatak odgovarajućeg pristupa tržištu također je smanjio motivaciju poljoprivrednika da se specijaliziraju i poboljšaju svoju proizvodnju.

Turizam

Osim industrijskog i poljoprivrednog sektora, turizam je sljedeći važan doprinos gospodarstvu Bosne i Hercegovine. Ovaj je sektor posljednjih godina rastao dvoznamenkasto i na putu je potpunog oporavka od prošlih sukoba. Dolasci turista porasli su za 24% godišnje između 1995. i 2000. Prema predviđanjima Svjetske banke, Bosna će imati treću svjetsku stopu rasta turizma između 1995. i 2020. godine.