Koje zemlje graniče s Hrvatskom?
Republika Hrvatska nalazi se u jugoistočnoj i središnjoj Europi. Dio je Mitteleurope i Balkana. Hrvatska je 127. po veličini zemlja s površinom od 21.851 kvadratnih milja. Država graniči s pet zemalja; Mađarska na sjeveru, Crna Gora na jugu, Slovenija na zapadu, Srbija i Bosna i Hercegovina na istoku. Veliki dio Hrvatske nalazi se u longitudama 20 °, i 13 ° E, a geografske širine 47 ° i 42 ° N. Morski teritorij zemlje je oko 7.329 kvadratnih milja, dok unutarnja vodena tijela pokrivaju dodatnih 4.826 kvadratnih milja.
Geografija Hrvatske
Hrvatska se sastoji od tri prirodne geografske regije. Obalno područje na jugu, nizine na sjeveru i brdsko-planinska sredina. Ove regije nisu ograničene samo na Hrvatsku, već se protežu i na druge europske zemlje. Sjeverne nizine dio su Panonskog bazena dok se obalni pojas proteže duž Sredozemlja. Gorsko-planinska regija dio je Dinarida. Prijelaz između planine i primorja je uski, ali granica između planine i nizine na sjeveru je prilično velika i zasebno poznata kao peri-panonska regija. Alpe se nalaze na sjeverozapadnoj granici zemlje. Gorsko-planinska regija pokriva oko 14% Hrvatske; obalno područje pokriva 31%, dok nizinski i panonski dio pokrivaju oko 55%
Hrvatske granice
Cijela dužina kontinentalnih granica zemlje iznosi oko 1260 milja. Granica s Bosnom i Hercegovinom najduža je na 579 milja, Slovenija (311 milja), Mađarska (204 milje), Srbija (127 milja), dok je crnogorska granica (15.5 milja) najkraća. Prirodne značajke određuju velik dio hrvatskih granica. Rijeka Mura i Drava čine granicu s Mađarskom, a rijeke Una Sava, Korana i Glina čine granicu s Bosnom i Hercegovinom. Rijeka Dunav dijeli Hrvatsku i Srbiju, dok Bregana, Sutla, Dragonja, Cabranka i Kupa odvajaju Sloveniju i Hrvatsku. Neke su granice prelazile planine i označene su planinskim masivima. Dinara, Kamešnica i Plješivica nalaze se na granici s Bosnom i Hercegovinom, a Žumberak na granici sa Slovenijom. Pomorska granica Hrvatske u Sredozemlju široka je 14 milja.
Teritorijalne promjene
Prva hrvatska država postojala je između 10. i 11. stoljeća. Njezine granice protezale su se od rijeka Dunav i Drave na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, zapadno do Raše, Kupe i rijeka Sutle i istočno do rijeke Drine. Nakon što je Hrvatska izgubila neovisnost i pridružila se Mađarskoj, njezin se teritorij znatno smanjio kako su se neke regije odvojile i uspostavile odvojene države. Između 12. i 14. stoljeća Bosna je ojačala i proširila svoj teritorij na hrvatsku zemlju, dok je grad Dubrovnik nastojao steći neovisnost. Mletačka Republika proširila se i na Istru.
U 15. stoljeću Turska je napala Europu i preuzela Bosnu i dijelove Hrvatske. Kako se Otomansko carstvo širilo, hrvatski se teritorij smanjivao do gotovo kolapsa. Niz mirovnih ugovora pokazao je da je Hrvatska ponovno stekla dio zemljišta koje je izgubila u osmanskom carstvu, a 1718. Hrvatska, Dalmacija i Slavonija su se spojile. Pokušaji objedinjavanja svih hrvatskih teritorija propali su sve do 1848. godine, kada je za kratko vrijeme ostvareno jedinstvo.
Dio teritorija uz granicu s okupiranom Bosnom i Hercegovinom stavljen je pod vojnu upravu do 1881. godine. Religijske migracije duž granice dogodile su se krajem 18. i početkom 19. stoljeća, jer je katoličko stanovništvo migriralo dublje u Hrvatsku ili Austriju. Dio katoličkog stanovništva koje su Turci asimilirali u islamsku vjeru, razvio se u zasebnu muslimansku nacionalnost.
Nakon raspada Otomanskog carstva uspostavljeno je Austro-Ugarsko carstvo, ali njegovo postojanje je bilo kratko. Slovenci, Srbi i Hrvati stvorili su državu Jugoslaviju koja je uključivala i Makedoniju i Crnu Goru. Etničke napetosti, kulturne razlike, politička i ekonomska nejednakost i potreba za neovisnošću doveli su do žestokog građanskog rata koji je razbio državu u nezavisne države na temelju etničkog podrijetla. Hrvatska je 8. listopada 1991. proglasila neovisnost.
Ekstremne točke Hrvatske
Najsjeverniji dio Hrvatske je Žabnik u Međimurskoj županiji, najistočnija točka je Rađevac, Vukovarsko-srijemska županija, rt Lako, Istarska županija je najzapadnija točka, a otočić Galijula najjužnija je točka. Dinarski vrh Dinara (6, 007 stopa) najviša je točka u zemlji dok je Jadransko more najniža točka.
