Koje zemlje graniče s Moldavijom?
Moldavija je nacija pronađena u istočnoj Europi koja se prostire na površini od 13.069, 9 kvadratnih kilometara. Relativno mala zemlja ima jednako kratku kopnenu granicu u odnosu na svoje susjede koja se proteže 863, 7 milja u dužinu. Međunarodna granica Moldavije gotovo je u potpunosti fluvijalna, definirana tijekom dvije najveće rijeke; rijeke Prut i rijeke Dnjestar. Zemlja dijeli svoju međunarodnu granicu s dvije susjedne zemlje; Rumunjska i Ukrajina. Ukrajinska granica sa zemljom najduža je od te dvije zemlje, jer je duga 759 milja u usporedbi s granicom između Rumunjske i Moldavije. Granica Moldavije uspostavljena je nakon raspada Sovjetskog Saveza krajem 1990. godine. Područje polemike oko granice postoji duž Transnistrije, nepriznate otcepljene republike.
Granica Rumunjska-Moldavija
Rumunjska se nalazi zapadno od Moldavije i jedna je od dviju zemalja s kojima Moldavija dijeli kopnenu granicu. Međunarodna granica između dviju zemalja duga je 423, 3 milje. Granica Rumunjska-Moldavija također predstavlja vanjsku granicu Europske unije. Granica je fluvijalna jer cijela dužina (osim kratkog dijela koji slijedi Dunav) prati tok rijeke Prut. Granica počinje u Crivi, pograničnom gradu smještenom sjeverozapadno od Moldavije, a teče jugoistočno dok ne završi u Giurgiulesti, još jednom pograničnom gradu koji se nalazi južno od zemlje.
Granični prijelazi
Na granici između Moldavije i Rumunjske nalaze se brojni granični prijelazi, od kojih su neki cestovni, a drugi željeznički. Svi granični prijelazi nalaze se na mostovima jer je granica uglavnom fluvijalna. Dva granična prijelaza su željeznički prijelazi, od kojih je jedan prijelaz Falciu-Stoianovca. Željeznički prijelaz povezuje grad Falciu u Rumunjskoj sa Stoianovcom u Moldaviji. Drugi željeznički prijelaz je Eiffelov most koji se nalazi na graničnom gradu Ungheni. Most Giurgiulesti-Galati je granični prijelaz koji je poznat kao željeznički i cestovni prijelaz. Ovaj granični prijelaz povezuje Galati u Rumunjskoj s Giurgiulesti u Moldaviji. Cestovni prijelazi uz granicu su most Oancea-Cahul, most Albita-Leuseni, most Sculeni, brana Costesti-Stanca i most Radauti-Lipcani. Važno je napomenuti da su svi cestovni prijelazi dostupni 24 sata svaki dan u godini, osim mosta Radauti-Lipcani koji radi svaki dan od 8 do 20 sati.
Ukrajina-Moldavija granica
Ukrajina je druga zemlja s kojom Moldavija dijeli kopnenu granicu. Moldavsko-ukrajinska granica najduža je granica Moldavije s drugom zemljom, duljine 759 milja. Duga kopnena granica također je druga najduža međunarodna granica Ukrajine koju je prekoračila samo rusko-ukrajinska granica. Granica počinje na trostrukoj točki koja povezuje dvije zemlje s Rumunjskom i proteže se u jugozapadnom smjeru dok ne dosegne Crno more koje se završava u blizini grada Reni u Ukrajini.
Granični prijelazi
Dionica (282 milje) granice leži duž regije Pridnjestrovlje u Moldaviji koja je nepriznata odcjepljena republika. Ukrajina-Moldavija granica je definirana ubrzo nakon raspada Sovjetskog Saveza krajem 20. stoljeća. Granica ima brojne granične prijelaze kroz koje je dopušteno i olakšano prekogranično kretanje. Na granici između Ukrajine i Moldavije nalazi se ukupno 67 službenih graničnih prijelaza koji su kategorizirani u tri različite vrste; mjesnim graničnim prijelazima na kojima je dopušten samo lokalni prekogranični promet, međudržavnim graničnim prijelazima koji su isključivo za građane dviju pograničnih zemalja i međunarodnim graničnim prijelazima koje koristi svatko. Granica je dobro osigurana i patrolirana od strane sigurnosnih službenika s obje strane granice. Rad policije na granici nužan je za sprečavanje nezakonitih kretanja i aktivnosti na granici. Međutim, Moldavija nema sigurnosne agencije postavljene na rubu granice duž Transnistrije. Ipak, na ovom dijelu granice nalazi se 25 graničnih prijelaza.
Granični sporovi
Najistočniju točku Moldavije obilježava Palanca, malo selo koje se nalazi u blizini granice između Ukrajine i Moldavije. Selo je i najniža točka u zemlji. Još jedna značajna stvar u ovom selu je da je to temelj teritorijalnog spora između Moldavije i Ukrajine i područje je vrlo osjetljivo u odnosima između dviju zemalja. Obje zemlje polažu pravo na selo, a niti su spremne ustupiti svoj suverenitet nad Palancom unatoč opsežnim razgovorima o tom pitanju. Ukrajina se zalagala za izgradnju ceste u selu, jer je selo u sastavu Moldavije značilo da su Ukrajinci morali putovati u Moldaviju kada su putovali u ukrajinsku Odesku. Dvije zemlje su se, kako se izvješćuje, složile da cesta postane dio Ukrajine, dok je ostatak sela ostao pod suverenitetom Moldavije.
Granica Transnistria-Moldova
Transnistrija je odcijepljena republika pronađena u Moldaviji. Iako nije službeno priznata, republika traži suverenitet nad regijom u Moldaviji između ukrajinsko-moldavske granice i rijeke Dnjestar. Kao takva, Transnistrija dijeli kopnenu granicu s Moldavijom koja se proteže na 255 milja dužine. Granica između Moldavije i Transnistrije slijedi prirodni tok rijeke Dnjestar. Proteklih je godina bilo teritorijalnih sporova s nekim selima za koja se tvrdi da se nalaze na teritoriju Transnistrije, a njime upravlja središnja vlada Moldavije. Napetosti između dviju susjeda porasle su 2005. godine i kulminirale su 2007. godine kada je došlo do sukoba između Moldavije i oružanih snaga Transnistrije u regiji Dubasari-Cocieri.
Granični prijelazi
Moldavija više od dva desetljeća nije imala kontrolu nad dijelom granice duž Transnistrije, s tim da je odcijepljena republika odgovorna za osiguranje i nadzor ovog dijela granice. Međutim, Ukrajina je odlučila pomoći Moldaviji da ponovno uspostavi kontrolu nad odjelom. Pokazujući solidarnost, Ukrajina bi 2006. godine izjavila da će prihvatiti uvoz samo proizvoda iz Transnistrije nakon što su ih moldavski dužnosnici pregledali. Dvije zemlje također su radile na uspostavi zajedničkih graničnih prijelaza na području Transnistrije. Prvi zajednički granični prijelaz, prijelaz Kuchurhan-Pervomais, već je otvoren i povezuje Pervomaisc s Kuchurhanom, a planira se otvaranje 12 takvih prijelaza u budućnosti.
