Konkurencija iz neformalnog sektora na globalnom tržištu

Neformalni sektor, ili neformalna ekonomija, dio je ekonomije koju vlada ne oporezuje, niti ga nadziru državna tijela. Aktivnosti neformalnog sektora nisu dio nacionalnog gospodarstva jer ih država ne oporezuje i vlasti ih ne nadziru. Neformalna ekonomija je sivo tržište rada zbog stupnja radne snage uključenog u sektor. Pojam neformalnog sektora upotrijebio je W. Arthur Lewis kako bi opisao zapošljavanje u gospodarstvima u razvoju. Pojam je također korišten za opisivanje zapošljavanja koje je izvan suvremenog industrijskog sektora. Neformalni sektor karakterizira jednostavan ulazak, nedostatak stabilnog odnosa između poslodavca i zaposlenika i malog poslovanja. U neformalnom sektoru dominiraju radnici u kućanstvu i ulični lovci. U nastavku se raspravlja o globalnom značaju konkurencije neregistriranih poduzeća.

Podsaharska Afrika

Unatoč oživljavanju rasta u mnogim zemljama podsaharske Afrike posljednjih godina, relativno je malo formalnih radnih mjesta. Nezaposlenost je i dalje visoka u većini zemalja. Većina zemalja nije u potpunosti iskoristila neformalni sektor kako bi premostio deficit u zapošljavanju. Neformalni sektor u podsaharskoj Africi doprinosi 55, 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i stvara oko 80% ukupne zaposlenosti. Devet od deset radnika u podsaharskoj Africi zaposleno je u neformalnom sektoru, tako da se većina formalnih tvrtki u podsaharskoj Africi suočava s oštrom konkurencijom iz neformalnog sektora. 65, 5% poslovnih organizacija natječe se protiv neformalnog sektora za rad, tržište ili sirovine. Neformalni sektor u podsaharskoj Africi povezan je sa siromaštvom i socijalnim pitanjima. Međutim, područje se pokazalo kao stvarna prijetnja tvrtkama koje proizvode skupe proizvode nudeći niže cijene za sličnu robu.

Latinska Amerika

Neformalni sektor je ponudio više od 27 milijuna radnih mjesta samo latinoameričkim i karipskim mladima u skladu s Međunarodnom organizacijom rada. Šest od svakih deset prilika za zapošljavanje nalazi se u neformalnom sektoru. Neformalna ekonomija u Latinskoj Americi uglavnom zapošljava mlade u dobi od 15 do 24 godine. Formalne tvrtke u Latinskoj Americi nastavljaju se suočavati s konkurencijom iz neformalnog sektora. 32, 6% tvrtki u Latinskoj Americi izravno se suočava sa završetkom za resurse, radnu snagu i tržište iz neformalnih sektora. Iako se neformalni sektor u Latinskoj Americi odlikuje niskim plaćama, nižom produktivnošću i niskom kvalitetom, sektor i dalje nudi alternativne prihode i zaposlenost kućanstava.

Karibi

Neformalni sektor igra važnu ulogu u gospodarstvu većine otočnih država karipske regije. Iako je sektor previđen u većini zemalja, većini obitelji osigurava prijeko potreban izvor prihoda. Sektor je svjedok brzog rasta jer nudi alternativni izvor prihoda za mnoge ljude izvan formalnog sektora. Povećanje neformalnog sektora uglavnom je utjecalo na aktivnosti formalnih poduzeća. Na Karibima se 58, 9% tvrtki izravno suočava s neformalnim sektorom za tržišni udio, radnu snagu i sirovine. Uz stalnu potražnju za većim brojem dobara, neformalni sektor i dalje ima koristi od osoba s niskim primanjima na Karibima.

Neformalni sektor važna komponenta globalne ekonomije

Formalne tvrtke u većini zemalja suočene su s izravnom konkurencijom s onima u neformalnom sektoru, posebno u pogledu sirovina, rada, tržišnih udjela i priznavanja potrošača. Međutim, većina zemalja tek treba prihvatiti i promicati aktivnosti neformalnog sektora. Druge regije u svijetu u kojima su registrirane tvrtke suočene s izravnom i značajnom konkurencijom iz neformalnih sektora uključuju regije arapskog govornog područja, Istočnu Aziju i Pacifik, Južnu Aziju, Bliski istok i Sjevernu Afriku, Srednju Aziju, Srednju Europu i Baltik. I zapadnoj Europi u manjoj mjeri.

Konkurencija iz neformalnog sektora na globalnom tržištu

Rang	Regija svijeta	Udio poduzeća koja se natječu protiv neregistriranih tvrtki
1	Podsaharska Afrika	65, 5%
2	Latinska Amerika	62, 6%
3	Karibi	58, 9%
4	Arapske govorne regije	50, 2%
5	Istočna Azija i Pacifik	44, 8%
6	Južna Azija	41, 1%
7	Bliski Istok i Sjeverna Afrika	40, 1%
8	Srednja Azija	38, 1%
9	Srednja Europa i baltičke države	37, 2%
10	Zapadna Europa	36, 9%