Najduža obala u Južnoj Americi

Obalne crte imaju jedinstveno obilježje kada je riječ o definiranju njihove duljine jer se deformiraju i preoblikuju poput fraktala. Iako se ponašaju kao fraktali, mjerenja obale su u smislu duljine. Neke zemlje imaju dugu obalu, dok druge imaju kratke. Južna Amerika, na primjer, četvrti je najveći kontinent s površinom od oko 17.840.000 četvornih kilometara i zemljama s različitim duljinama obale. Evo opisa južnoameričkih zemalja po dužini njihovih obala.

Južnoameričke zemlje s najdužom obalom

Brazil

Najduža obala u Južnoj Americi je Brazil, koja ima duljinu od 7.941 kilometara. Obala je uz Atlantski ocean i poznata je po primanju velikog broja turista kao i otoka, uvala i grebena.

Čile

Čile je rangiran kao druga južnoamerička zemlja s obalom dugom 6.435 kilometara. Nalazi se na jugu kontinenta i graniči s Tihim oceanom i dijelovima Atlantskog oceana.

Argentina

Argentina je gusto naseljena i rangirana je kao 32. najnaseljenija zemlja na svijetu, a vjeruje se i da je ona druga po veličini zemlja Južne Amerike nakon Brazila. Argentina ima površinu od oko 2, 7 milijuna četvornih kilometara, a njezina je obala treća po dužini u Južnoj Americi s duljinom od 4, 989 kilometara.

Kolumbija

Kolumbija ima četvrtu najdužu obalu duljine 3.208 kilometara. Njegova populacija ima neravnomjernu raspodjelu, a na južnim područjima ima tropsku prašumu.

Venecuela

Peta najduža obala u Južnoj Americi je Venezuela koja je duga 2.800 kilometara. Zemlja se nalazi na sjevernoj obali svog kontinenta i prostire se na površini od oko 912.050 četvornih kilometara.

Peru

Na zapadnoj obali Južne Amerike nalazi se Peru, zemlja okrenuta prema Tihom oceanu i ima šestu najdužu obalu. Dužina njegove obale je duga oko 2.414 kilometara.

Ekvador

Ekvador na sjeveru graniči s Kolumbijom, a na istoku i jugu od Perua. Zemlja ima sedmu najdužu obalu, dugu 2.237 kilometara, na zapadnoj strani Tihog oceana.

Gvajana

Zemlja koja se nalazi na osmom mjestu na popisu je Gvajana s obalom dugom 459 kilometara. Gvajana zauzima površinu od oko 214.969 kilometara.

Prirodne opasnosti i promjene u obalama Južne Amerike

Prirodne opasnosti koje će utjecati na obale Južne Amerike uključuju potrese i tsunami jer se Tihi ocean smatra tektonskim. El Nino-južna oscilacija (ENSO) uzrokuje različite učinke u različitim regijama južnoameričke obale. Na primjer, u Kolumbiji, kada se razina mora povećava, dolazi do promjene u otočnoj barijeri, dok u Peruu ENSOs uzrokuje iznenadno postojanje sedimenata na obali. Tu je i kretanje dina u Brazilu zbog suhih situacija zbog ENSO-a. Stanovništvo Južne Amerike nastojalo se naseliti u blizini obala, i kao rezultat toga, učinilo je eroziju lakšom i teškom zbog različitih ljudskih aktivnosti koje se odvijaju u blizini obalnog područja.