Prosječna cijena javnog prijevoza po zemljama

Kao opće pravilo, trošak javnog prijevoza usko je povezan s troškovima života u određenom gradu. Stoga ne čudi da se na vrhu popisa nalaze mjesta kao što su Kopenhagen i Stockholm, a na dnu Kairo. Ništa od ovoga nije osobito šokantno, no postoji nekoliko zanimljivih iznimaka na popisu koje vrijedi dublje pogledati.

Tokio je poznat kao jedan od najskupljih gradova na svijetu, ali cijena javnog prijevoza dolazi po vrlo razumnoj prosječnoj cijeni od 1, 50 dolara. To je dijelom i zbog vladine politike kojom se potiče korištenje javnog prijevoza, što je očito potrebno u gradu s toliko ljudi. Međutim, postoji još jedan razlog zbog kojeg Tokio može smanjiti svoje troškove prijevoza i to ima veze s iskorištavanjem.

U većini gradova prilično je uobičajeno vidjeti autobuse ili podzemne željeznice koji imaju vrlo malo ljudi, to je ozbiljan problem budući da operativni troškovi ostaju isti bez obzira na to koliko ljudi koristi sustav. To općenito nije problem za grad kao što je Tokio koji ima vrlo visoku gustoću naseljenosti, podzemne željeznice su gotovo uvijek pune i to zadržava cijenu po korisniku. Ako pogledate popis gradova s ​​najnižim cijenama javnog prijevoza, jedna od stvari koje ćete primijetiti je da gotovo svi imaju visoku gustoću stanovništva.

Drugi zanimljiv grad u smislu troškova javnog prijevoza je Moskva. U velikoj mjeri koristi od velike gustoće naseljenosti baš kao i Tokio. Također ima prednost što ima izvrsnu infrastrukturu. Tijekom komunističkog razdoblja vlada je uložila ogromne sume novca kako bi izgradila jedan od najboljih sustava podzemne željeznice na svijetu. Unatoč svojoj dobi, sustav ostaje odličan, što pomaže poticati ljude da ga koriste i kako smo već vidjeli više korisnika sustav ima jeftinije cijene.

Na temelju onoga što je gore rečeno o gustoći naseljenosti i infrastrukturi čini se da bi London trebao imati i niske tranzitne troškove, što očito nije slučaj. Čini se da je razlog tome što je vlada odlučila ograničiti koliko žele da troše na svoj tranzitni sustav. Svi sustavi javnog prijevoza subvencioniraju se u različitim stupnjevima, a London, kao i većina drugih europskih gradova, većinu troškova stavlja na korisnika. U velikoj mjeri to je zato što većina ljudi u Londonu još uvijek koristi vlastiti automobil kako bi se kretali okolo. Očito je da je mnogo teže dobiti podršku potrebnu za trošenje novca na tranzitni sustav kada je koristi samo manji broj ljudi.

Mnogo je čimbenika koji utječu na određivanje troškova javnog prijevoza, zbog čega je vrlo teško generalizirati. Međutim, jasno je da veliki gradovi s visokom gustoćom stanovništva imaju ogromnu prednost u pogledu funkcioniranja svog sustava i da se to općenito odražava u cijeni.

Prosječna cijena javnog prijevoza po zemljama

  • Prikaz informacija kao:
  • Popis
  • Grafikon
RangGradovi širom svijetaTrošak (autobus, tramvaj ili metro)
1Kopenhagen4.60
2Stockholm4.20
3London4.00
4Cirih3.80
5Oslo3.80
6Auckland3.20
7Dablin3.20
8Ženeva3.10
9Frankfurt3.00
10Berlin2.90
11Helsinki2.90
12Minhen2.90
13New York2.80
14Amsterdam2.70
15Montreal2.60
16Sydney2.60
17Toronto2.40
18Beč2.30
19Miami2.30
20Barselona2.30
21Brisel2.20
22Luksemburg2.20
23Pariz2.00
24Madrid2.00
25Lyon2.00
26Chicago1.90
27Tel Aviv1.80
28Lisabon1.80
29Tallinn1.70
30Nikozija1.60
31Milano1.60
32Rim1.60
33Los Angeles1.50
34Ljubljana1.50
35Tokijo1.50
36Atina1.40
37Hong Kong1.30
38Budimpešta1.30
39Riga1.30
40Prag1.20
41Rio de Janeiro1.20
42Santiago de Chile1.10
43Seul1.10
44Dubai1.10
45Sao Paulo1.10
46Doha0.90
47Bratislava0.90
48Vilnius0.90
49Varšava0.90
50Moskva0.90
51Johannesburg0.80
52Manama (Bahrein)0.80
53Bankok0.70
54Istanbul0.70
55Lima0.70
56Bogota0.70
57Mumbai (Bombaj)0.70
58Sofija0.60
59Nairobi0.60
60Peking0, 50
61Manila0, 50
62Buenos Aires0, 50
63Taipeh0, 50
64Bukurešt0, 50
65Kuala Lumpur0.40
66New Delhi0.40
67Šangaj0.40
68grad Meksiko0.30
69Džakarta0.30
70Kijev0.20
71Kairo0.20