Rijeka Dunav

Opis

Druga najduža europska rijeka nakon Volge, Dunav nastaje na ušću njezinih izvora, rijeka Brigach i Breg, u blizini grada Donaueschingen u regiji Schwarzwald u Njemačkoj. Rijeka protječe na udaljenosti od oko 2, 857 kilometara, prolazeći kroz 10 europskih zemalja, i ispuštajući površinu od 817.000 četvornih kilometara, prije nego što se konačno isuši u Crno more preko delte Dunava, koju dijele Rumunjska i Ukrajina. Rumunjska dijeli 29% riječnog sliva Dunava. Mađarska, Srbija i Austrija dijele oko 10% sliva rijeke, dok Njemačka, Bugarska, Hrvatska, Slovačka, Ukrajina i Moldavija dijele manje od 10% rijeke Dunava.

Povijesna uloga

Rijeka Dunav je oduvijek imala istaknutu ulogu u oblikovanju povijesti drevne Europe. U slivu rijeke pronađeni su dokazi nekih ranih ljudskih kultura, uključujući kulturu podunavskog neolita i vučedolsku kulturu. Grčki mornari iskoristili su rijeku već u 7. stoljeću prije Krista za potrebe trgovine, dok je Rimsko carstvo koristilo rijeku za definiranje dijelova graničnih granica svog kraljevstva. Rimljani su na rijeci gradili tvrđave i dvorce, a rimske flote patrolirale bi rijekom u naporima da obrane carstvo od mnogih plemenskih neprijatelja koji su živjeli s druge strane. Osmansko Carstvo također je koristilo Dunav u obrambene svrhe u kasnijim stoljećima. Međutim, početkom 19. stoljeća kraljica Mađarske i Bohemije, Marija Terezija, prepoznala je potencijal Dunava kao trgovačke rute i tako pokrenula plovila na rijeci koja su nosila teret. U narednim godinama potpisano je nekoliko ugovora i održane su konvencije kako bi se utvrdilo i raspravilo dijeljenje voda Dunava. Kao rezultat godina i godina takvih pregovora, trenutno su samo onima koji graniče s rijekom dopušteno isključivo pravo pristupa vodnim resursima Dunava.

Suvremeni značaj

Danas je rijeka Dunav poput spasilačkog puta za veći dio Europe, osiguravajući vodu za piće preko 20 milijuna ljudi i smještajući više od 83 milijuna ljudi u svoj sliv. Deset zemalja koje dijele vode Dunava koriste rijeku za plovidbu, proizvodnju hidroelektrana, ribolov i navodnjavanje poljoprivrednih površina. Iz te rijeke se također izvlači voda potrebna za industrijsku i kućnu uporabu. Izmayil u Ukrajini, Ruse u Bugarskoj, Budimpešta u Mađarskoj i Beč u Austriji su neki od važnih lučkih gradova koji se nalaze uz rijeku. Uz rijeku je izgrađeno više plovidbenih kanala, uključujući kanal Dunav-Crno more i kanal Main-Dunav, što olakšava prijevoz ljudi i roba duž rijeke i preko nje. Visoka brana Ðerdap (Đerdap) i elektrana Iron Gate, koja se nalazi između Srbije i Rumunjske, najveći je projekt hidroenergetske proizvodnje na Dunavu. Sliv Dunava također je prepun značajnih turističkih mjesta. Zbog toga su krstarenja u slobodno vrijeme uobičajena pojava na rijeci, a prisutnost svjetski poznatih gradova i kultura, kao i obilje prirodnih bogatstava, privlače milijune turista u zemlje koje dijele riječni sliv.

Stanište i biološka raznolikost

Prostrani sliv Dunava podržava širok raspon prirodnih staništa, kao što su Schwarzwald u Njemačkoj, alpski ekosustav Austrije, puszta ravnice Mađarske, močvare delte Dunava i dunavski otoci u Bugarskoj. Više od 100 vrsta riba, uključujući 5 vrsta jesetre, nastanjuje vode Dunava. Sliv rijeke također podržava veliku raznolikost ptičje faune, uključujući rijetke vrste ptica kao što su crna roda, bijeli pelikan i orao štekavac. Sliv rijeke Dunav također je dio Svjetskog fonda za divlje životinje “Global 200” popis ekoregija.

Prijetnje na okoliš i teritorijalni sporovi

Rijeka Dunav, kao i većina većih rijeka svijeta, prekomjerno je izlovljena i prekomjerno zagađena. Smrtonosna kombinacija ispuštanja onečišćujućih tvari u dunavske vode, ilegalni i neodgovorni ribolov te opsežno zatvaranje riječnih voda doveli su do ozbiljnog pada kvalitete vode u Dunavu. Na Dunavu se nalazi 28 brana, od izvora do ušća u delti rijeke, koje blokiraju prirodni tok njezinih voda i narušavaju prirodni poredak prijenosa sedimenta iz uzvodnog u nizvodni tok, što olakšava tešku eroziju u delti rijeke kao dobro. Ove brane također djeluju kao prepreka prirodnoj migraciji ribljih vrsta rijeke. Danas je stupanj oštećenja rijeke toliko visok da je nekoliko vrsta jesetra, vrsta riba čija su jaja poznata po kavijaru i na Zemlji preživjela 200 milijuna godina, trenutno ugrožena.