Što će biti budućnost ateizma u našem svijetu?

Što je ateizam?

Ukratko, ateizam je uvjerenje da bogovi ili druge religijske figure ne postoje. Ateisti, ljudi koji se identificiraju s ateizmom, koriste nekoliko čimbenika kako bi obranili svoj osobni sustav vjerovanja. Jedan od tih argumenata je da religije širom svijeta nemaju dokaze koji potkrepljuju tvrdnju o postojanju božanstava. Unatoč tomu osnovnom zajedničkom uvjerenju, sam ateizam nema jednu određenu definiranu ideologiju. Zbog nedostatka dogovorenog i jedinstvenog ideološkog sustava, identificiranje ateista širom svijeta težak je poduhvat. Ova poteškoća ogleda se u velikoj raznolikosti ateističkih populacija koje se nalaze u različitim anketama i popisima provedenim širom svijeta.

Ateisti širom svijeta

Prema anketi Gallup International iz 2015. godine, 11% svjetske populacije identificira se kao ateist. U nekim zemljama taj ne-vjerski identitet češći je nego u drugima. Čini se da je ateizam prvenstveno koncentriran u zapadnom svijetu, gdje se ekonomije smatraju stabilnijima i razvijenijima. Anketa Gallup Internationala iz 2012. godine identificirala je one zemlje u kojima se više od četvrtine stanovništva identificira kao ateisti. Te su zemlje sljedeće: Kina (47%), Japan (31%), Češka (30%) i Francuska (29%). Ostale ankete su pronašle veće postotke u širem krugu zemalja, možda zbog dizajna i formulacije upitnika.

Daljnje studije ateista širom svijeta pronašle su pozitivnu korelaciju između inteligencije i držanja vjerskih uvjerenja. Ovaj nalaz objašnjava jedan evolucijski psiholog kao rezultat bogatstva, okoliša i društvenih čimbenika. Na mjestima gdje postoji socijalna sigurnost, razvijeno gospodarstvo i pozitivni izgledi za budućnost, stanovništvo će vjerojatnije prijaviti nereligiozni identitet. U takvoj situaciji ispitanici imaju veću vjerojatnost da imaju višu razinu formalnog obrazovanja nego u slabije razvijenim zemljama, što uzrokuje korelaciju.

Rast ateizma na Zapadu

Kao što je već spomenuto, ateisti trenutno ne čine većinu svjetske populacije. Ta bi se činjenica mogla promijeniti u nekim zemljama širom svijeta u bliskoj budućnosti, budući da se sve više ljudi sve više identificira kao ateisti, navodi se u izvješću National Geographica. U posljednjih 10 godina, navodi se u publikaciji, broj ljudi koji se u SAD-u identificiraju kao ateisti pretekao je broj protestanata, katolika i drugih religija. Zapravo, 11% američkih beba rođenih nakon 1970. godine odgojili su nereligiozni roditelji.

Očekuje se da će se rast i širenje ateizma nastaviti brže od prosječne stope, djelomično objašnjeno činjenicom da su ateisti mlađi od religioznih pojedinaca u zapadnom svijetu. Tako brzo, zapravo, da stanovništvo Australije, Novog Zelanda, Velike Britanije, Francuske i Nizozemske uskoro više neće imati većinski kršćanski postotak.

Rast ateizma u Aziji

Trenutno više od 60% svjetskih ateista živi u Aziji, koncentrirano prvenstveno u Sjevernoj Koreji, Kini, Hong Kongu i Japanu. Na ovu regiju svijeta značajno je utjecao komunizam u modernoj povijesti, koji je promicao bez vjerske pripadnosti. Prema istraživačkom centru Pew, ateisti u ovoj regiji svijeta doživjeli su porast populacije između 2010. i 2015. zbog većeg broja rođenih u odnosu na smrt.

Proces sekularizacije

Ovaj proces smanjenja vjerske pripadnosti poznat je kao sekularizacija i, kao što je već spomenuto, događa se u zemljama s visokim životnim standardom. Objašnjenje za to je poznato kao teorija sekularizacije. Premisa te teorije je da kako ljudi postaju ugodniji u životu i da se osiguraju da će se ispuniti njihove osnovne potrebe, njihova potreba da imaju nadu u viši bitak se smanjuje. Dietrich Bonhoeffer, teolog, slavno je uveo frazu “post-religijsko doba” kako bi opisao ovaj fenomen. Sekularizacija zajednice donosi nove društvene probleme. Kao one vjerske skupine koje su prethodno smatrale da većina počinje gubiti moć, one se sukobljavaju s drugim religijama (ili u ovom slučaju nereligijskim) kako bi zadržale svoj položaj. U SAD-u se, na primjer, trenutno uvode propisi koji dopuštaju diskriminaciji jedne vjerske skupine.

Veći brojevi, manji postotak

Iako se broj ateista u razvijenijim zemljama ubrzano povećava, očekuje se smanjenje postotka ateista na globalnoj razini. Prema istraživačkom centru Pew, ateisti su u 2015. imali oko 1, 17 milijardi. Taj broj predstavlja 16% svjetske populacije, što je otprilike 7, 3 milijarde. Do 2060. godine broj nevezanih pojedinaca povećat će se na 1, 2 milijarde. Do tada se očekuje da će ukupna globalna populacija iznositi oko 9, 6 milijardi, što je povećanje od 36% u odnosu na 2015. To povećanje globalne populacije znači da će ateisti do 2060. godine činiti samo 13% od ukupnog broja. zbog toga što pojedinci ostavljaju iza sebe svoje obiteljske vjerske pripadnosti, ponašanje poznato kao vjersko prebacivanje

U izvješću Pew-a dalje se objašnjava kako broj slučajeva prebacivanja vjerskih zajednica neće moći pratiti stope plodnosti i smrtnosti. Ovo smanjenje postotka objašnjava se činjenicom da su ateisti, na globalnoj razini, u prosjeku stariji od ostalih vjerskih pojedinaca. Primjerice, u 2015. godini nereligiozne osobe imale su prosječnu dob 36 godina, dok su vjerski povezane osobe u prosjeku imale 29 godina. Osim toga, ateisti imaju manje djece, 1, 65 u odnosu na 2, 45. U obje azijsko-pacifičke i europske regije svijeta, ateističke smrti zapravo će nadmašiti broj rođenih. Između 2055. i 2060. godine, te smrti će nadmašiti broj rođenih za oko 26 milijuna.

Nalazi izvješća pokazuju da korelacija između poboljšanih gospodarskih uvjeta i povećane sekularizacije, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama kršćanske većine u svijetu, ne vrijedi na svim mjestima. Na primjer, poboljšanje ekonomije nije dovelo do sekularizacije u narodima muslimanske većine. Isto je zabilježeno iu Indiji, gdje se gospodarstvo brzo razvija, ali stanovništvo zadržava svoju vjersku pripadnost.