Što je bitka na Jutlandu?
Velika flota britanske kraljevske mornarice vodila je bitku kod Juntlanda protiv flote visokog mora Imperijalne njemačke mornarice. Ova pomorska bitka održana je od 31. svibnja do 1. lipnja 1916., a odvijala se tijekom Prvog svjetskog rata i na kraju postala najveća pomorska bitka u tom ratu. Njemačka flota namjerava uništiti britansku flotu s namjerom da joj se omogući pristup pomorskim brodovima do Atlantika. S druge strane, britanska je mornarica strategizirala kako zadržati njemačku flotu daleko od Britanije i njezinih voda. 30. svibnja britanska obavještajna služba presrela je komunikaciju o njemačkom planu da postavi svoju podmornicu na rutama na kojima će najvjerojatnije koristiti britanski borci, pa su stoga otplovili prije nego što su Nijemci dovršili svoje pripreme. Iako su obje zemlje proglasile pobjedu, obje su izgubile. Nijemci nisu uspjeli uništiti britansku flotu, dok su Britanci izgubili više brodova i više mornara. Međutim, glavni cilj Britanaca bio je uspješan, što je osiguralo da Nijemci nisu dobili pristup ni Velikoj Britaniji ni Atlantiku.
Pozadina bitke
Njemački viceadmiral Reinhard Scheer smatrao je da njihova flota ima bolje brodove i više muškaraca od Velike Britanije. Stoga je osmislio strategiju uništenja engleske flote napadima pomorskih snaga, polaganjem mine na britanskoj obali i poduzimanjem napada na podmornice. Ipak, napadi podmornica su se zaustavili jer su neutralni brodovi pali žrtve jer su međunarodna pravila zahtijevala od napadača da upozore plovila i da ne napadaju neutralna plovila. Još uvijek odlučni, Nijemci su se namjerili namamiti britanske brodove iz njihovih baza u unaprijed planirane podmorske napade. Loši vremenski uvjeti duboko su utjecali na ovaj plan te se nisu mogli nastaviti. Drugi je plan bio napadati britanski teret i krstarice na ruti koja je bliža Njemačkoj, i na sreću za Britaniju, presreli su njemačke komunikacije s detaljima o pripremama za borbu. Ovo presretanje učinilo je Britaniju da promijeni strategiju i pobjegne od predstojeće zamke. Britanci su posjedovali kopiju njemačke kodne knjige koja je odigrala važnu ulogu u dešifriranju njemačke komunikacije.
Bitka
Dana 31. svibnja u popodnevnim satima Britanija je otvorila vatru na njemačke torpedne čamce, a nekoliko minuta kasnije njemačka lagana krstarica pogodila je Britance u neposrednoj blizini. Kako su se napadi pojačavali, britanska zapovijed je pokrenula prvi hidroavion kako bi locirala Nijemce i prikupila više informacija. Nažalost, prosljeđivanje informacija iz hidroaviona nije uspjelo. Uslijedile su serije taktičkih manevara i borbi koje su rezultirale dimom i maglom što je otežavalo bitku zbog slabe vidljivosti. U sumrak su se njemački bojni brodovi našli pred glavnom borbenom linijom Velike flote koja ih je uspješno približila nezapaženo kroz dim i maglu. Na neki način, Nijemci su, spoznajući zamku ispred sebe, uspjeli odvojiti i uspješno se povući.
Kraj i ishodi bitke
Sat vremena kasnije, njemačke bojne ponovno su se susrele s britanskom glavnom frontom, a Britanci su ih angažirali koncentriranom vatrom. Zajednički, najgori susret se dogodio kad je pala noć. Njemački zapovjednici uspjeli su pobjeći, jer britanski svjetski kruzeri nisu točno opisali sedam susreta s njemačkim bojnim brodovima. Sljedećeg poslijepodneva njemačka vlast je pobijedila. Ukupno je život izgubilo 6.784 britanskih i 3.039 Nijemaca. Britanska izgubljena imovina teška oko 113.300 tona, a Nijemci su izgubili 62.300 tona. U Velikoj Britaniji, kritičari su aludirali na neuspjeh na lošu izvedbu čahura koji je samo ogrebao njemačke brodove i lošu komunikaciju između brodova iako su brodovi bili u kontaktu.
