Što je demokracija?
Demokracija je popularan sustav vlasti koji se primjenjuje u cijelom svijetu. Demokratija se može opisati jednostavno kao proces upravljanja u kojem građani administrativnog područja imaju mogućnost izabrati predstavnika među sobom kako bi formirali upravno tijelo. Demokracija se smatra najnaprednijim oblikom upravljanja zbog moći naroda koja je u suprotnosti s drugim vrstama upravljanja, kao što su apsolutne monarhije, diktature i oligarhije u kojima vlast ima nekoliko pojedinaca. Najvažnije značajke koje definiraju demokraciju uključuju pravnu jednakost, političku slobodu, slobodne i poštene izbore i vladavinu prava.
Povijest demokracije
Riječ demokracija potječe od grčkih naziva "demos" (običan narod) i "Kratos" (snaga). Najranija primjena demokracije može se pratiti do drevnog grada-grada Atene u današnjoj Grčkoj, kada je vladar Cleisthenes uveo praksu slučajnog odabira običnih Atinjana da zauzmu neke administrativne i pravosudne položaje oko 508. prije Krista. Neki povjesničari tvrde da su drevni Spartanci imali pojednostavljeni oblik demokracije i prakticirali ga prije nego što su Atinjani (oko 700. godine prije Krista) u kojima su svi odrasli muškarci mogli glasovati o različitim pitanjima u skupštini kroz glasanje i glasanje. Suvremeni oblik demokracije koji se sastoji od političkih stranaka osnovan je u Engleskoj u 17. stoljeću, a zatim se proširio po cijelom svijetu.
Vrste demokracije
Dok se demokracija prakticira u cijelom svijetu, pojavljuje se u različitim oblicima koje diktiraju ustavi pojedinih zemalja.
Izravna demokracija
Najstariji oblik demokracije je izravna demokracija koju karakteriziraju građani koji izravno sudjeluju u procesu donošenja odluka bez pomoći izabranih predstavnika. Izravna demokracija snažno posuđuje od drevne atenske demokracije, a građani koji obavljaju administrativne zadatke bivaju izabrani putem lutrije. Ovaj se oblik demokracije rijetko prakticira i uglavnom je u teoriji.
Reprezentativna demokracija
Najčešći oblik demokracije je reprezentativna demokracija u kojoj građani među sobom biraju predstavnike kako bi nadgledali svoje interese u vladi. Reprezentativna demokracija je nedvojbeno najučinkovitiji oblik upravljanja jer omogućuje malom broju ljudi da zastupaju interese velikog broja ljudi, što ga čini vremenski učinkovitim. Reprezentativna demokracija koristi se kako u parlamentarnom obliku vlade tako iu predsjedničkom obliku vlasti.
Hibridna demokracija
Hibridna demokracija ili polu-izravna demokracija je praksa uključivanja aspekata izravne demokracije i predstavničke demokracije. To se prakticira u Švicarskoj i nekoliko država u SAD-u poput Vermonta.
Ustavna monarhija
Neke zemlje u svijetu koje su u početku bile apsolutne monarhije (gdje je jedan pojedinac držao apsolutnu vlast) promijenile su se i postale ustavne monarhije. U ustavnim monarhijama, monarh je prije svega ujedinjujuća figura i nema većinu, ako ne i sve izvršne ovlasti. Vladinu funkciju obavljaju izabrani predstavnici.
