Što je ekonomska sociologija?
Ekonomska sociologija je primjena socioloških koncepata, metoda, tehnika i ideologija za analizu trgovine, distribucije i potrošnje usluga i dobara u gospodarstvu. U njemu se detaljno opisuje odnos između gospodarskih aktivnosti, društva i promjena u tvrtkama uključenim u proizvodnju. Ekonomska sociologija temelji se na tradicionalnim ekonomskim ideologijama i usredotočuje se na ekonomska društva koja ona smatraju neovisnima i djelomično čine pojedince. Svoje korijene slijedi od Maxa Webera i klasičnih ekonomista. Socijalni ekonomisti fokusiraju se na pojedince kako bi utvrdili kako njihova uvjerenja, osobni interes i motiv djelovanja utječu na gospodarstvo. Društvene akcije prema drugima omogućuju socijalnim ekonomistima da kulturu, moć i društvene institucije smatraju ključnim čimbenicima koji utječu na gospodarstvo.
Povijest ekonomske sociologije
Ekonomsku sociologiju koju bismo danas prepoznali najprije su proučavali Max Weber i drugi klasični ekonomisti, uključujući Wernera Sombarta i Josepha Schumpetera. U početku se razvio u Njemačkoj, zemlji koja je imala snažnu povijest ekonomskih istraživanja. Prije razvoja socijalnih ekonomista, ekonomisti su koristili povijesne i metodološke pristupe razvoju ekonomskih teorija. Sombart i Weber razvili su ekonomsku sociologiju kako bi premostili ideološki sukob između ekonomske povijesti i ekonomske teorije. Prema Weberu, ekonomsku sociologiju utemeljila je analitička ekonomija koja je povijesno utemeljena. Međutim, Sombart je ekonomsku teoriju smatrao nevažnom i želio je da je zamijeni ekonomska sociologija. Weberova ideologija bila je stvoriti zdravu znanost o gospodarstvu koju je nazvao “Sozialoekonomie” koja je bila široka i koja je razmatrala i ekonomsku teoriju i povijest. Prema klasičnim ekonomistima, kapitalizam je racionaliziran i ekonomski sustav kopa vlastiti grob, Sombart je posebno proučavao stupnjeve kapitalizma i zaključio da će to dovesti do velikog i negativnog ekonomskog utjecaja. Ekonomisti su promatrali socijalni ekonomski sustav nego kapitalizam. Ideju ekonomske sociologije kasnije su prihvatili francuski ekonomisti koji su tvrdili da ekonomska teorija nije uspjela objasniti činjenicu da pojedinci doprinose gospodarstvu i da opće gospodarstvo postoji u društvu. Ideje sociološke ekonomije i kapitalizma bile su zasjenjene velikom depresijom iz 1929. koja je destabilizirala ekonomske sustave.
Suvremena ekonomska sociologija
Sredinom 1980-ih ekonomska sociologija ponovno se pojavila kada je Mark Granovetter naglasio važnost društvenih čimbenika u razvoju bilo kojeg gospodarstva. Tvrdio je da se ekonomske aktivnosti odvijaju unutar društva i da je međusobni odnos pojedinaca, društava i ekonomskih institucija ključan za uspjeh gospodarstva. Moderni ekonomisti i sociolozi počeli su ispitivati učinke sojeva kulture na ekonomije i zaključili da je ta kultura važan aspekt gospodarstva. Ekonomisti su istraživali zašto se djeca smatraju ekonomskom vrijednošću za gospodarstvo, ali nisu imala fiskalni doprinos gospodarstvu. Drugi istraživači su naglasili svoja istraživanja o tome kako su politički sustavi utjecali na razvoj prometnog sustava u SAD-u i Europi.
Relevantnost u današnjem globalnom tržištu
Ekonomska sociologija pridonijela je istraživanju kako su globalne interakcije promovirale globalnu ekonomsku integraciju. Razvio je ideju da će globalizacija prisiliti gospodarske institucije da razmotre različite aspekte života i kritiziraju ideju da postoji samo jedno rješenje za globalne ekonomske probleme. Interakcija je promicala slobodnu trgovinu preko granice koja je također dovela do prekograničnih organizacija kao što su ljudska prava, vlasnička prava i pravila razmjene. Uloga tih regulatornih tijela je minimalna, ali su ključni u osiguravanju stabilnosti tržišta. Ekonomska sociologija dovela je do toga da ekonomski istraživači i sociolozi istražuju kako države i ekonomije ovise jedna o drugoj.
