Što je Gini koeficijent?

Ginijev koeficijent mjeri dohodak nejednakosti populacije zemlje ili regije. Vrijednosti Ginijevih koeficijenata su između nule i one s najnižim koeficijentom (nula) koji predstavlja jednakost u kojoj svi zarađuju jednak dohodak, dok koeficijent jedan ukazuje na nejednakost u kojoj samo jedna osoba zarađuje sav prihod među skupinom radnika. Međutim, vrijednost Ginijeva koeficijenta veća od jednog može se dobiti u slučaju negativnog doprinosa ukupnom bogatstvu ili dohotku.

Značajke Gini koeficijenta

Ginijev koeficijent djelotvoran je u mjerenju disperzije u nejednakosti zbog njegovih važnih značajki. Lakše je interpretirati jer je to metoda analize omjera. Ginijev koeficijent izbjegava pozivanje na izračunate prosjeke većine stanovništva kao što je bruto domaći proizvod i može se koristiti za rangiranje različitih regija ili skupina. Također se može koristiti za usporedbu raspodjele dohotka unutar razdoblja, što olakšava utvrđivanje povećanja ili povećanja nejednakosti. Ostale karakteristike Gini koeficijenta uključuju anonimnost, budući da ne odabire vrstu primatelja prihoda, već se može koristiti i za mjerenje nejednakosti u velikoj populaciji bez nužnog razmatranja veličine gospodarstva.

Izračun Gini koeficijenta

Jednako društvo je ono koje jednako prima isti dohodak (G = 0), dok je nejednako društvo ono u kojem pojedinac prima 100% dohotka (G = 1-1 / N). Raspodjela dohotka regije ili zemlje ne slijedi pravilo jednostavne funkcije. Funkcija daje mjerljivu analizu raspodjele dohotka regije. Jasan slučaj raspodjele dohotka razlikuje razine dohotka od visokog dohotka ili niskog dohotka. Gini koeficijent se stoga može izračunati pomoću diskretne razdiobe vjerojatnosti, kontinuirane razdiobe vjerojatnosti ili raspodjele hi-kvadrata među ostalim metodama. Ginijev koeficijent može se matematički prikazati na Lorenzovoj krivulji koja prikazuje udio dohotka stanovništva kumulativno dobiven od strane donjeg postotka stanovništva. Ginijev koeficijent dohotka dobiva se i za tržišni dohodak i za osnovicu raspoloživog dohotka, dok se koeficijent tržišnog dohotka dobiva iz prethodno oporezovanih prihoda i transfera. Ginijev koeficijent cijelog svijeta kreće se od 0, 60 do 0, 68.

Primjena Gini koeficijenta

Ginijev koeficijent koristi se u širokom rasponu područja, uključujući psihologiju, ekonomiju i poljoprivredu. U obrazovanju se Ginijev koeficijent koristi za procjenu razine nejednakosti u obrazovanju za datu populaciju. Prilika Gini koeficijent koristi se za mjerenje nejednakosti mogućnosti. Ginijev koeficijent može se koristiti i za mjerenje mobilnosti dohotka procjenjujući je li Gini koeficijent nejednakosti dohotka stalni ili podložan promjenama, te u kojoj mjeri regija dopušta ekonomske promjene građanskom grijehu kako bi mogle prijeći s jedne razine dohotka drugom tijekom određenog razdoblja.

Ograničenja Gini koeficijenta

Upotreba i tumačenje Gini koeficijenta kontroverzni su jer je to relativna mjera. Promjena nejednakosti dohotka mjerena Ginijevim koeficijentom može biti posljedica strukturnih promjena u društvu, kao što je promjena u sastavu stanovništva. Jednostavnost Gini koeficijenta može dovesti do previda i konfuzije u usporedbi različitih populacija.