Što je Rimski statut?
Također se naziva Rimski statut ili Statut Međunarodnog kaznenog suda, Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda je sporazum koji je doveo do formiranja Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Kip Roma je odobren u Rimu 1. srpnja 1998. godine tijekom diplomatske sjednice. Statut je stupio na snagu 1. srpnja 2002. Podaci pokazuju da je od listopada 2017. godine bilo 123 zemlje članice. Taj broj je nakon što je Burundi u povijesti 2017. odlučio napustiti ICC. Statut definira funkcije sudova, njegovu strukturu i nadležnost.
Doseg Rimskog statuta
Prema statutu, postoje četiri ključna međunarodna zločina koji nisu podvrgnuti nikakvoj zastari bilo koje države članice. Ti zločini su zločini protiv čovječnosti, zločini agresije, ratni zločini i genocid. Nadalje, nadležnost suda nadopunjuje nadležnost domaćih sudova i zakona. U slučaju da zemlja nije u mogućnosti ili ne želi provesti istragu, ICC može istražiti. ICC je također ograničen kada je riječ o zločinima koje ima. Nadležnost se odobrava samo ako su kaznena djela počinjena u granicama države članice ili ako državljanin države članice počini kazneno djelo. Međutim, u nekim slučajevima, MKS pokušava ljude iz zemalja koje nisu države članice po odobrenju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Povijest Rimskog statuta
Nakon dugotrajnih pregovora, Generalna skupština Ujedinjenih naroda održala je u lipnju 1988. konferenciju na kojoj su završili pregovore i usvajanje statuta. Tijekom glasovanja održanog tijekom konferencije, 120 država je bilo za statut, sedam za protiv, a 21 za suzdržano. Pojedinačni glasovi delegacije nisu zabilježeni, tako da identitet četiri od sedam nije poznat. Tri države, Narodna Republika Kina, Sjedinjene Države i Iran izašle su javno.
Rimski statut ratificiran je u New Yorku 11. travnja 2002. godine od strane deset zemalja. Službeno je statut stupio na snagu 1. srpnja 2002. i mogao je istražiti zločine. Izmjene su napravljene 2010. u Kampali tijekom konferencije, ali izmjene i dopune tek treba provesti.
Pregled i izmjene i dopune
Države članice mogu izmijeniti i dopuniti statut. Međutim, da bi se amandman usvojio, mora imati dvije trećine onih koji podržavaju većinu iz zemalja članica. Osim toga, svaki amandman neće stupiti na snagu ako ga ne ratificira sedam od osam država članica, osim onih amandmana koji žele izmijeniti popis zločina.
Izuzeci kojima se želi izmijeniti popis kaznenih djela ne zahtijevaju ratifikaciju bilo kojeg oblika većine. Bilo koji broj stranaka može ratificirati amandman. Međutim, amandman će biti aktivan samo na području država članica koje su ratificirale amandman.
Nedavno je u Kampali u Ugandi 2010. održana Revizijska konferencija. Na konferenciji su članovi odobrili opis zločina agresije. Ovo usvajanje znači da je ICC nadležan za takve zločine. Osim definicije zločina agresije, napravljen je i amandman proširenjem popisa ratnih zločina koje MKS može procesuirati.
