Što je sukob civilizacija?
Povijest svijeta prepuna je unutarnjih i vanjskih sukoba. Međutim, ne bi se svaki od tih ratova mogao nazvati "sukobom civilizacije".
Sukob civilizacije bio je knjiga iz 1996. koju je napisao američki politolog Samuel Huntington. Ukratko, u knjizi se navodi da će vjerske i kulturne razlike biti ključna početna točka sukoba među različitim skupinama u svijetu nakon Hladnog rata. Knjiga posebno osporava islamski ekstremizam kao najveću prijetnju miru u svijetu.
Ta je teorija od samog početka bila vrlo kontroverzna. Pregled teorije i njezine glavne kritike dostupne su u nastavku.
Što je civilizacija?
Postoje mnoge vrste civilizacija koje se nalaze širom svijeta - međutim, "zapadna" kultura i islamska kultura izdvojene su kao dvije od najopsežnijih svjetskih. Općenito, zapadni se svijet sastoji od Europe i drugih mjesta koje su Europljani naselili u prošlosti, kao što su Kanada, Australija i Amerika, dok je islamski svijet uglavnom koncentriran u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. U svojoj knjizi, Huntington je posvetio mnogo pozornosti tim dvjema svjetovima i opširno ih opisao objašnjavajući kako to dvoje može uzrokovati sukobe u svijetu.
Zašto se sukobljavaju civilizacije?
Samuel Huntington je vjerovao da postoje aspekti islamske i kršćanske (zapadne) kulture koji su predodređeni za sukob. To je posebno zbog prirode "sve ili ništa" religija, sljedbenici vjeruju da je samo njihova vjera ispravna i da je koriste za opravdanje djela koja se čak mogu pretvoriti u nasilne.
Huntington je također smatrao da se civilizacije sukobljavaju jer su međusobno odvojene jezikom, tradicijom, kulturom, poviješću i religijom. U smislu sukoba između kršćanstva i islama, Huntington je naglasio da je sukob neizbježan jer dvije glavne religije (islam i kršćanstvo) drže tvrdnju da su “jedina istinska religija” u svijetu. Osim toga, Huntington je tvrdio da dok se svijet smanjuje globalizacijom, interakcije diljem svijeta rastu, intenzivirajući ono što Huntington naziva "civilizacijskom sviješću": znanje o razlikama među zajednicama i civilizacijama unutar civilizacije.
Kako se može izbjeći sukob civilizacija?
Samuel Huntington je predložio tri vrste općih akcija koje ne-zapadna civilizacija može koristiti kao odgovor na zemlje zapadne regije. Jedna je da nezapadne zemlje mogu pokušati postići izolaciju kako bi održale svoje vrijednosti i zaštitile se od invazije Zapada. Drugo, nezapadne zemlje mogu prihvatiti i biti dio zapadnih vrijednosti.
Osim toga, kroz ekonomsku transformaciju, zemlje izvan zapadnog svijeta mogu pokušati uravnotežiti zapadnjačku moć. Iako i dalje održavaju svoje vrijednosti, mogu surađivati s drugim nezapadnim zemljama kako bi došli do vojne moći i gospodarske suradnje. Huntington je vjerovao da bi gomilanje moći nezapadnih civilizacija i njihovo povezivanje moglo potaknuti Zapad na kultiviranje boljeg znanja o temeljima kulture iza drugih civilizacija. U tom smislu, zapadna civilizacija će prestati smatrati "univerzalnom" jer će različite civilizacije moći koegzistirati i okupiti se kako bi oblikovale budući svijet.
Kritika sukoba civilizacija
Sukob civilizacija dobio je mnogo kritika. Otkazivanje sukoba civilizacije od strane različitih pojedinaca može se organizirati u tri podnaslova: etičke, metodološke i epistemološke kritike.
Epistemološka kritika
Ova kritika osuđuje sukob civilizacija zbog svog elitističkog, realističkog i orijentalističkog stajališta. Ova kritika pate od pretpostavke o postojanoj vjerojatnosti rata između civilizacija, za koje se kaže da pokazuje strah koji je ugrađen u politički realizam.
Kritika također ukazuje na to kako je jezik "njih" i "nas" duboko ukorijenjen u Huntingtonovu tezu, stvarajući osjećaj drugosti koji može otvoriti vrata predrasudama.
Metodološka kritika
Ova kritika tvrdi da Huntington zanemaruje unutarnju dinamiku i bezbrojne složenosti islama, kao i muslimanskog svijeta u cjelini. Ta kritika tvrdi da je sukob teorije civilizacija pretjerana generalizacija i selektivan.
Etička kritika
Etička kritika opominje nemoralnu važnost cijele teze. Ona tvrdi da je sukob civilizacije odlučujuća teza koja pomaže poseban interes i ne pomaže u predviđanju svjetskih sukoba.
