Zemlje koje najviše ovise o drugima za hranu

Sigurnost hrane bila je i još uvijek predstavlja glavno pitanje za bogate i siromašne zemlje diljem svijeta. To ne bi trebalo iznenaditi sveprisutnom inflacijom potražnje za hranom koja u velikoj mjeri proizlazi iz stalno rastućeg globalnog stanovništva. Prema Organizaciji Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, cijene hrane u 2011. porasle su osam mjeseci, što je već nepredvidivu situaciju na svjetskim tržištima hrane pogoršalo nego ikad. Takva povećanja mogla su biti korisna za neke zemlje, posebno za one koji su bili glavni izvoznici. Za ostatak svijeta, međutim, takva je pojava značila stvarne nevolje, kao što su ekonomske krize, veliki socijalni nemiri, pa čak i pad moći određenih vlada.

1 u 6 osoba u riječi osloniti na uvoz da ih hrane danas

Nastavak povećanja broja stanovnika i / ili prihoda potisnuo je SAD, Kinu, Njemačku, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo na popis zemalja koje najviše uvoze hranu. Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, ili SITC, hrana je roba koja spada u odjeljke 0, 1 i 4, kao i odjeljak 22. Odjeljak 0 se sastoji od hrane i živih životinja, odjeljak 1 pića i duhana i odjeljak 4. biljne i životinjske masti i ulja. Divizija 22, s druge strane, uključuje ulja uljarica, uljane orašaste plodove i uljane sjemenke.

Sjedinjene Američke Države, kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija, uvoze ukupno 133 milijarde USD hrane i prehrambenih proizvoda, a slijede Kina na 105, 26 milijardi USD, Njemačka na 98, 90 milijardi USD, Japan na 68, 86 milijardi USD, Velika Britanija na 66, 54 milijardi USD, Nizozemska 64, 38 milijardi USD, Francuska 62, 29 milijardi USD, Italija 51, 34 milijarde USD, Belgija 40, 87 milijardi USD, a Ruska Federacija 38, 60 milijardi USD.

Međutim, uvoz velike količine hrane ne znači nužno da je zemlja nesigurna u hrani. Zapravo, mnoge od najvećih svjetskih zemalja uvoznica hrane također su među najbogatijima na svijetu. Važno je napomenuti da većina zemalja koje uvoze najviše hrane na svijetu imaju potencijal da postanu dovoljno hranom ako to žele. U tim slučajevima, kada nesigurnost hrane nije zabrinjavajuća, hrana se uvozi kako bi se potrošaču stvorila veća raznolikost, a ne da se spriječi glad u populaciji. Uvoz velike količine hrane ne znači da je zemlja nesigurna.

Koje zemlje u svijetu su nesigurne u hranu?

Kada se hrana uvozi iz nužde za uzdržavanje, zemlje postaju ovisne o vanjskim izvorima kao način hranjenja svoje populacije. Tada dolazi do nesigurnosti hrane. Trenutno postoji najmanje 34 zemlje koje nisu u stanju proizvesti vlastitu hranu zbog ograničenja vode i zemljišta, što predstavlja veliki dio svjetske populacije koja se mora osloniti na uvezenu hranu kako bi izbjegla izgladnjivanje. Te su zemlje navedene u nastavku.

Jesu li zemlje sve više nesigurne u hranu?

Do 2050. godine očekuje se da će se više od polovice svjetske populacije oslanjati na hranu iz drugih zemalja. Sveobuhvatna studija koju je provela Marianela Fader iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu pokazala je da će pritisak stanovništva potaknuti mnoge zemlje da maksimaliziraju svoje domaće proizvodne kapacitete za proizvodnju hrane kao prioritet. Ovaj je zaključak donesen nakon što je istraživački tim izračunao rastuću sposobnost svake pojedine zemlje da to učini, te je diferencirao svoje proizvodne kapacitete s njihovim sadašnjim i budućim potrebama za hranom. Model tima koristio je kategorije tla, klimatske informacije i obrasce iskorištavanja zemljišta za svaku zemlju, koji su zatim pretvoreni u prinose za brojne vrste usjeva. Korištenjem informacija o dotičnoj populaciji i unosu vode i hrane svake nacije, tim je mogao pomno procijeniti koji postotak svojih potreba za hranom svaka zemlja može samostalno proizvesti u budućnosti.

Značajna pitanja vezana uz sigurnost hrane i dalje će nailaziti na nevolje u svijetu u nadolazećim godinama, ako se spomenuta studija smatra točnom projekcijom. Jedan od načina borbe protiv takve zabrinutosti je da svaka zemlja, bogata ili siromašna, usredotoči svoje resurse na poboljšanje svoje poljoprivredne produktivnosti, što može igrati važnu ulogu u ublažavanju nestašice hrane. Drugo moguće rješenje jesu promjene prehrane usmjerene prema potrošnji usjeva koji se već proizvode na lokalnoj razini, iako će se morati provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdila održivost ove opcije.

Zemlje koje nisu u stanju proizvesti vlastitu hranu

Rang	Zemlje bez dostatne opskrbe hranom
1	Avganistan
2	Burkina Faso
3	Burundi
4	Kamerun
5	Centralna Afrička Republika
6	Čad
7	Demokratska Republika Kongo
8	Džibuti
9	Eritreja
10	Etiopija
11	Gvineja
12	Irak
13	Kenija
14	Lesoto
15	Liberija
16	Madagaskar
17	Malavi
18	Mali
19	Mauritanija
20	Mozambik
21	Mjanmar
22	Nepal
23	Niger
24	Sjeverna Koreja
25	Republika Kongo
26	Sierra Leone
27	Somalija
28	Južni Sudan
29	Sudan
30	Svazi
31	Sirija
32	Uganda
33	Jemen
34	Zimbabve