Zemlje koje nisu u UN-u

UN je globalna organizacija koja je stvorena za postizanje niza ciljeva, od kojih je prvenstveno održavanje svjetskog mira. Na kraju Prvog svjetskog rata, nekoliko se naroda okupilo i osnovalo Ligu naroda uglavnom kako bi spriječilo pojavu drugog globalnog rata. Međutim, organizacija nije uspjela u svom mandatu budući da je svijet bio upleten u kasniji svjetski rat iz 1939. koji je rezultirao masovnim gubitkom života, kao i ekonomskim teškoćama za nekoliko zemalja.

U travnju 1945. u američkom gradu San Franciscu sastali su se predstavnici nekih vlada, a kasnije te godine formalno su priznati UN. Glavno sjedište organizacije nalazi se na Manhattanu. Međutim, drugi uredi u gradovima kao što su Nairobi, Ženeva i Beč su ključni za njegovu administraciju. UN se suočio s jednim od svojih najtežih izazova u svojim godinama formiranja zbog pojave Hladnog rata koji je bio značajna prijetnja svjetskom miru. UN je odigrao značajnu ulogu u osiguravanju da se Hladni rat ne eskalira do punog rata. Godine 1945. udruga je imala samo 51 člana, no od 2018. godine bilo je 193 država članica s najnovijom državom koje su se pridružile Južnom Sudanu. Jedan od čimbenika koji su pridonijeli povećanju broja članova bila je dekolonizacija, osobito na afričkom kontinentu. Zbog velikog broja članova, UN je izrazito utjecajna i cijenjena organizacija čiji je utjecaj lako uočljiv na velikom broju područja. Sljedeće nacije nisu dio UN-a zbog različitih razloga.

3. Kosovo

Kosovo se prostire na 4.212 četvornih kilometara u jugoistočnoj regiji Europe. Proglasila se nezavisnom od srpske države 2008. godine. Jedan od glavnih razloga zbog kojih se Kosovo nije pridružilo UN-u je to što nekoliko svjetskih zemalja ne priznaju njegovu neovisnost. Od 2018. godine Kosovo je priznalo 111 zemalja koje su bile članice UN-a, što je otprilike 58% članova organizacije. Među zemljama koje su odlučile ne priznati neovisnost Kosova bile su Rusija i Kina, obje članice Vijeća sigurnosti. Kina se zalagala za više pregovora, dok je Rusija proglasila deklaraciju Kosova nelegalnom. Ujedinjene nacije su imale administrativnu misiju na Kosovu čiji je glavni cilj bio osigurati mir za prebivalište zemlje i poštivanje temeljnih ljudskih prava. Trenutno, misija obavlja relativno malo zadataka zbog formiranja misije Europske unije, kao i provedbe novog ustava. Kosovo se pridružilo brojnim međunarodnim organizacijama, s istaknutim primjerom Međunarodnog monetarnog fonda u potrazi za potpunim međunarodnim priznanjem. UN, međutim, ne priznaje državu kao službenu članicu organizacije. Kosovska vlada se nada da će jednog dana postići status koji će joj omogućiti pristupanje UN-u.

2. Palestina

Palestina pokriva teritorij od približno 2.320 četvornih kilometara. Prema podacima Palestinskog državnog zavoda za statistiku, u Palestini je 2016. bilo oko 4.816.503 stanovnika. Većina svjetskih zemalja priznala je Palestinu s približno 71% država članica UN-a koje je prepoznalo s većinom od tih zemalja koje održavaju diplomatske odnose. Međutim, jedna od najvećih svjetskih zemalja i članica UN-ove sigurnosti s pravom veta, SAD, tek treba priznati status Palestine. UN prepoznaje Palestinu kao državu koja nije članica promatranja i koja joj daje brojne povlastice. Primarni razlog zbog kojeg su UN odbili članstvo u Palestini bio je zbog spora s Izraelom. UN su prethodno iznijeli svoje stajalište o sukobu, izjavivši da bi radije vidjelo mirno rješenje s tim da su obje zemlje neovisne. Stručnjaci vjeruju da bi, ako se postigne prijateljsko rješenje, Palestina dobila punopravno članstvo u UN-u. Prije nego što je proglašena nečlanicom organizacije, Palestina je bila stalni promatrač u UN-u. Zbog neuspjeha u pregovorima s Izraelom, palestinska vlada usvojila je diplomatsku politiku kako bi osigurala svoje priznanje na međunarodnoj sceni. Vlada Palestine izdala je izvješće u kojem navodi da su UN, posebice Vijeće sigurnosti, favorizirali Izrael u nizu pitanja. Izrael se bitno protivi bilo kakvoj nadogradnji statusa Palestine u međunarodnoj zajednici jer vjeruje da bi to nagnalo ravnotežu pregovora u korist Palestine. Nekoliko naroda svijeta, osobito oni s bliskim vezama s SAD-om, redovito podupiru položaj Izraela nad Palestinom.

1. Vatikan (Sveta Stolica)

Na otprilike 0, 17 kvadratnih kilometara, Vatikan se razlikuje po tome što je najmanja država na svijetu. To je jedna od malobrojnih država na globalnoj razini koje nisu članice UN-a. Prije formiranja UN-a, različiti čimbenici spriječili su Vatikan da se pridruži Ligi naroda unatoč službenom pozivu iz Britanije, kao i potpori iz Švicarske. Primarni čimbenik bio je spor s Italijom zbog opsega Vatikanskog teritorija koji je konačno riješen 1929. godine. Unatoč tome što nije bio član, Vatikan je iskoristio svoj utjecaj putem lobističke skupine koja je postigla značajan uspjeh u područjima intelektualne suradnje. Sveta Stolica izrazila je interes za priključenje UN-u 1944. godine, ali se suočila sa značajnim protivljenjem Cordell Hulla, koji je u to vrijeme bio državni tajnik SAD-a. Po njegovom mišljenju, zbog male veličine nacije, ne bi mogao doprinijeti primarnom cilju UN-a koji je održavao globalni mir. Vjeruje da bi, unatoč tome što Vatikan nije bio član UN-a, mogao doprinijeti međunarodnim poslovima kroz humanitarni rad. Godine 1964. UN je dodijelio Svetoj Stolici titulu države stalnog promatrača koja mu je dodijelila neke privilegije, kao što je mogućnost sudjelovanja na svakom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a. Katolici za izbor podigli su neka pitanja koja su, prema njima, onemogućavala Svetoj Stolici pristupanje UN-u. Unatoč oporbi, UN je 2004. godine potvrdio status nacije.