Zemlje koje proizvode najviše smeća

Unatoč pritiscima na recikliranje i odgovorno korištenje resursa na globalnoj razini, otpad koji nastaje iz ljudskih aktivnosti i dalje je veliki problem gotovo svugdje. U nastavku smo naveli zemlje koje generiraju najviše razine kućnog otpada po glavi stanovnika na svijetu, na temelju podataka o gospodarenju otpadom. Prema podacima Svjetske banke, na vrhu liste su otočne zemlje, uključujući i nekoliko na Karibima.

13. Bahami, 3, 25 kilograma po stanovniku dnevno

Bahami čine niz otoka u Karipskom moru, koji se nalaze južno od američke države Florida. Glavni grad, Nassau, nalazi se na otoku New Providence, a taj grad ima više od 250.000 stanovnika. Na Bahamima postoji ozbiljan problem zbrinjavanja otpada, a odlagalište Harrold Road zauzima površinu od 100 hektara i podložno je pojavi opasnih požara. To često rezultira zagađenjem okolnog područja otrovnim materijalima kao što je živa. Iako je nacionalno smeće podijeljeno na stambeni i komercijalni otpad, građani Bahama su se navikli na odlaganje opasnih materijala kao što su boje, ulje i stare baterije izravno u kante za smeće. To je učinjeno bez obzira na štete koje ove tvari mogu prouzročiti na okoliš, bilo kratkoročno ili dugoročno.

12. Vanuatu, 3, 28 kilograma po stanovniku dnevno

Vanuatu se sastoji od preko 80 otoka. Zemlja se nalazi u južnom Tihom oceanu, samo na istoku Australije. Osim prijetnji uzrokovanih klimatskim promjenama, kao što je porast vodostaja, Vanuatu se također bavi značajnom razinom šteta u okolišu zbog onečišćenja. Upravljanje otpadom je ograničeno u selima gdje živi većina stanovnika u zemlji. Vanuatuova važna turistička industrija također je doprinijela velikim problemima zbrinjavanja otpada. Umjesto da ih rješavaju općinske vlasti, posao prikupljanja otpada na područjima posvećenim međunarodnim posjetiteljima obavljaju privatne tvrtke. Unatoč tome što ima nekoliko postrojenja za recikliranje, većina građana Vanuatua navikli su na spaljivanje ili bacanje smeća na prikladna mjesta, a mnogi od njih leže nedaleko od svojih domova ili radnih mjesta.

11. Irska, 3.58 kilograma po stanovniku dnevno

Kada većina ljudi misli na Irsku, zamišljaju polja zelenih, slikovitih vidika i slikovitih seoskih gradova. Emerald Isle je također poznat po pivu, kulturi, povijesti i živoj turističkoj industriji. Međutim, ispod te atraktivne površine vreba jedna ružna stvarnost. Posljednjih godina, infrastruktura i javne usluge u zemlji su pretrpjele štetu, a trenutačno stanje njenog domaćeg sustava javne sanitarne službe jako nedostaje u učinkovitosti. Smetnje su postale veliki problem, osobito u najnaseljenijim urbanim središtima zemlje. Čini se da mnogi lokalni stanovnici nemaju previše brige za ovaj problem, niti za ozbiljne ekološke posljedice koje takve ilegalne aktivnosti imaju na irsku kvalitetu života i budućnost njihove zemlje.

10. Novi Zeland, 3, 68 kilograma po stanovniku dnevno

Novi Zeland leži u južnom dijelu Tihog oceana, jugoistočno od Australije. S populacijom koja se procjenjuje na više od četiri i pol milijuna stanovnika, demografija ovog otočnog naroda sastoji se od mješavine Europljana, Maora, Azijata i pacifičkih naroda, kao i onih s Bliskog istoka, Latinske Amerike i Afrike. Tijekom posljednjih 25 godina, količina otpada koju su novozelandski bačeni odbacili za nevjerojatnih 75%. Zbog ekološke i ekonomske važnosti odnosa između nacije i Tihog oceana, u interesu je svih novozelandskih građana da igraju pozitivniju ulogu u čišćenju vode i obale. Smeće, posebno plastično, otrovno je za život morskog mora i predstavlja značajnu opasnost za ekosustav i prehrambeni lanac na svim razinama.

9. Tonga, 3, 71 kilograma po stanovniku dnevno

Tonga je polinezijska zemlja koja se nalazi u Oceaniji. Sastoji se od preko 170 otoka, a zemljopisno karakterizira krajolik sastavljen od bijelih pješčanih plaža, koraljnih grebena, vapnenačkih stijena, plantaža i kišnih šuma. Osim što se suočavaju s nacionalnim problemima kao što su značajne stope pretilosti, stanovnici Tonge također se moraju suočiti s brojnim ekološkim izazovima zbog ograničenih postrojenja za gospodarenje čvrstim otpadom u zemlji. Neka od glavnih pitanja vezanih za lošu politiku liječenja otpada u Tongi uključuju bacanje otpada, kontaminaciju odvodnje i proliferaciju štakora i kukaca, kao i zagađenje pitke vode. Sve ove zabrinutosti imaju strašne posljedice, ne samo na prirodni okoliš, nego i na dugoročno i kratkoročno zdravlje njegovih građana, kao i na jata međunarodnih turista koji tamo redovito putuju na odmor.

8. Solomonski otoci, 4, 30 kilograma po stanovniku dnevno

Solomonski otoci nalaze se u južnom dijelu Tihog oceana, a ime je dobio po kralju Solomonu 1586. godine od strane Španjolca Alvaro de Mendana. S više od pola milijuna stanovnika, ovaj tropski arhipelag suočava se s rastućim problemom u smislu nedostatka odgovarajućeg otpada politike upravljanja. U glavnom gradu Honiari, manje od polovice građana dobiva redovite usluge prikupljanja smeća iz gradskog odjela za zaštitu okoliša. Nažalost, iz razloga zaštite okoliša i javnog zdravlja, većina urbanih stanovnika se naviknula na jednostavno gomilanje smeća na strani ulice, gdje se tada "uklanja" jednostavnim zapaljenjem. Još jedna velika zabrinutost s kojom se zemlja suočava jest nedostatak postrojenja za kompostiranje, što je dodatno doprinijelo problemu učinkovitog postupanja s organskim otpadom.

7. Sveta Lucija, 4, 35 kilograma po stanovniku dnevno

Idilični karipski otok St. Lucia nalazi se na sjevernoj obali Južne Amerike i poznato je i popularno turističko područje za turiste iz cijelog svijeta. Posjetitelji putuju ovamo kako bi uživali u pješčanim plažama zemlje, lijepom vremenu, sumpornim izvorima, kišnim šumama i luksuznim mjestima. Međutim, pitanje smeća postalo je veliki problem, kako u pogledu domaćih tako i posjetitelja otoka. Ilegalno odlaganje također je rezultiralo povećanjem populacije komaraca i drugih štetnika. To je osobito problematično zbog krize koja je zahvatila nedavno izbijanje Zika virusa. Kontaminacija vode i onečišćenje mora također su važni problemi zaštite okoliša u St. Luciji.

6. Barbados, 4, 75 kilograma po stanovniku dnevno

Ležeći u istočnom dijelu Karibskog oceana, Barbados zauzima površinu od oko 166 kvadratnih milja. Ova mala otočna nacija je dom za oko 277.000 građana koji govore dva službena jezika: engleski i bajanski kreolski (Barbadian). Zagađenje oceana i dobrobit morskog okoliša jedan su od najvažnijih problema javnog zdravlja s kojima se suočava ova ranjiva nacija. Ne samo da su sami otoci izloženi riziku zbog opasnog stvaranja smeća, nego i dužnosnici također paze na održavanje koraljnih grebena bioraznolikosti koji okružuju naciju. Posljednjih godina vladini dužnosnici stvorili su kontroverzno odlagalište na Grenlandu, kao i istražili načine na koje bi se Barbadovo smeće pretvorilo u energiju.

5. Šri Lanka, 5.10 kilograma po stanovniku dnevno

Šri Lanka je otočna država smještena južno od Indije. Ta zemlja uključuje više od 20 milijuna stanovnika, prema statistikama Svjetske banke iz 2013. godine. Što se tiče domaće politike zaštite okoliša, ova mala zemlja ima ukupno 20 postrojenja za recikliranje plastike, a druga tri su posvećena preradi papirnih proizvoda, jedan za staklene proizvode i dva za školjke kokosa. Šri Lanka je značajno pogođena zagađenjem kao posljedicom onečišćenja kanalizacije, kao i velikom količinom otpadnog materijala iz industrijskih izvora. Zbog lošeg stanja sanitarne infrastrukture u zemlji, lokalni stanovnici su u opasnosti da budu zaraženi brojnim ozbiljnim bolestima, uključujući žutu groznicu, hepatitis A i B, malariju, tifus i meningitis.

4. Gvajana, 5, 33 kilograma po stanovniku dnevno

Smještena u sjevernom dijelu Južne Amerike, Gvajana graniči s državama Brazilom, Surinamom i Venezuelom. S engleskim kao službenim jezikom, gotovo polovica njenih stanovnika su pristojne za Zapadnu Indiju, a slijede ih Afrikanci i američki autohtoni narodi. Gvajana se može pohvaliti da ima biološki raznoliku okolinu, koja uključuje oblake, močvare, suhe zimzelene šume i obalna područja. Među njegovim najpopularnijim umjetnim atrakcijama su luka Demerara, Berbice i mostovi na rijeci Takutu. Gvajana pati od raznih problema vezanih uz zagađenje vode, a neugledna izgradnja otpada zbog loših usluga prikupljanja otpada lako je vidljiva. U urbanim područjima kao što je Georgetown, nedostatak učinkovitih nacionalnih sustava za upravljanje otpadom rezultirao je nezdravim životnim uvjetima, kao i problemima s onečišćenom odvodnjom kišnice.

3. Sv Kitts i Nevis, 5, 45 kilograma po stanovniku dnevno

St. Kitts i Nevis dva su otoka u Karipskom oceanu koji su trenutno dio Britanskog Commonwealtha. Sv. Kitts također ima razliku između najstarijih engleskih i francuskih kolonija u lokalnom zemljopisnom području. Zbog te duge povijesti, St. Kitts, veći od dva otoka, nazvali su "Majku koloniju Zapadne Indije". S otprilike 55.000 stanovnika, ovi otoci ovise o gospodarstvu koje se temelji na turizmu, poljoprivredi (posebno izvozu šećera) i malom proizvodnom sektoru. St. Kitts i Nevis se bore s ekološkim problemima vezanim uz gospodarenje otpadom i izgradnju otpada.

2. Antigua, 5, 50 kilograma po stanovniku dnevno

Smještena u Zapadnoj Indiji, Antigva je španjolska za "drevnu", ali je poznata po lokalnim mještanima kao Waladii ili Wadadili. Zbog svojih prirodnih ljepota i povoljnih vremenskih uvjeta, mnoge poznate osobe posjeduju nekretninu na otoku. Među njegovim poznatim stanovnicima koji su dio vremena bili su Oprah Winfrey, Richard Branson i Eric Clapton (koji je otvorio Centar za rehabilitaciju Crossroads na otoku). Velika ekološka pitanja koja pogađaju naciju uključuju nestašice vode i nedostatak pristupa slatkoj vodi, čak i kada je voda pri ruci, kao i problemi povezani s nepročišćenim otpadnim vodama koje se dopuštaju da teče u ocean.

1. Kuvajt, 5, 72 kilograma po stanovniku dnevno

Kuvajt je arapska zemlja koja graniči sa Saudijskom Arabijom i Irakom. S procijenjenim brojem stanovnika od preko četiri milijuna, Kuvajt je već dugo imao poteškoća da svojim građanima osigura adekvatnu opskrbu svježom, pitkom vodom. Nacija stavlja veliki naglasak na desalinizaciju, koja je bitna za uklanjanje štetnih minerala iz slane vode. Prva takva postrojenja za desalinizaciju u Kuvajtu prati svoje početke još od 1951. godine. Problemi s otpadom u zemlji potječu iz nedostatka odgovarajućih odlagališta, što je dovelo do problema kao što su onečišćenje podzemnih voda, ispuštanje otrovnih plinova i neregulirani požari. Djelomično zbog urbanog širenja, mnogi stanovnici žive u blizini slabo održavanih odlagališta, te su stoga izloženi nizu zdravstvenih rizika.