Zemlje s najboljim vanjskim dugom (u odnosu na BND)

Vanjski dug je zajam koji je zemlja preuzela od stranih vlada, međunarodnih financijskih institucija i inozemnih poslovnih banaka. Otplata dolazi od zarade ostvarene izvozom robe zemlji vjerovniku u istoj valuti koja je posuđena. Plaćanja se vrše plaćanjem kamata kao trošak posuđivanja, dok se plaćanja izvršena glavnicom vrše kako bi se smanjio iznos glavnice.

Na sposobnost zemlje da vrati svoj vanjski dug utječe njezin izvoz, ali na njega mogu utjecati i vanjski i unutarnji čimbenici kao što su recesija, rat, građanski sukobi, kamatne stope i druge neizvjesnosti. Ovi geopolitički i socioekonomski uvjeti mijenjaju se povremeno, što utječe na financijski odnos zemlje prema osiguravanju inozemnih zajmova i refinanciranju starih obveza.

Mjera održivosti

Najbolji omjeri vanjskog duga prema bruto nacionalnom dohotku (BND) ekonomisti često objašnjavaju kao održivost inozemnog duga zemlje. To se pretvara u sposobnost zemlje da plati kamate na svoj dug i još uvijek ima stabilan gospodarski rast. Omjer vanjskog duga i BND-a koristi se za umnožavanje dobitaka i gubitaka zemlje. Nizak omjer vanjskog duga i BND-a znači da zemlja ima dovoljno izvoza roba i usluga za otplatu dugova, a da pritom ne zarađuje više kredita.

Zemlje s niskim vanjskim dugom u odnosu na bruto nacionalni dohodak

Prema mišljenju MMF-a i Svjetske banke, održivost vanjskog duga ovisi o sposobnosti zemlje da “uvede neto sadašnju vrijednost (NPV) vanjskog javnog duga na oko 150 posto izvoza zemlje ili 250 posto prihoda zemlje.” Bruto nacionalni dohodak premašuje kratkoročni dug do 200 na 1. Turkmenistan je na vrhu popisa najboljih omjera vanjskog duga prema BND-u s niskom vrijednošću od 0, 5% njezina BND-a. Njegovo gospodarstvo je usporilo, ali je privatizacija njezina gospodarstva pomogla u njegovom kratkoročnom dugu. Poboljšala je proizvodnju nafte i plina novim ulaganjima. Drugi je Alžir s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 0, 7%. Njezini prihodi od izvoza nafte i plina i devizne rezerve imali su značajnu ulogu u smanjenju omjera duga. Treća je Kina s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 0, 8%. Njegova ulaganja u osnovna sredstva i industrijska proizvodnja pomogla su održati spor omjer duga. Četvrto je Nigerija s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 1, 2%. Njegova proizvodnja nafte pomogla je u niskom omjeru duga. Peto je Indija s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 5, 3%. Njegove devizne rezerve i izvoz doprinijeli su niskom omjeru duga. Šesti je Uzbekistan s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u od 5, 8%. Njezine devizne rezerve, iznadprosječan gospodarski rast i nizak državni dug, pomogli su njegovom niskom omjeru duga. Sedmi je Brazil s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 6, 6%. Njegov trgovinski višak pomogao je njegovom niskom omjeru duga. Osmi je Kazahstan s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 7, 2%. Njegova poboljšana industrijska proizvodnja pomogla je niskom omjeru duga. Deveti je Azerbajdžan s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 7, 6%. Njegova infrastrukturna potrošnja smanjena je zbog pada cijena nafte. Deseto je Solomonsko otočje s niskim omjerom vanjskog duga prema BND-u u vrijednosti od 7, 7%. Njezin uslužni sektor i poljoprivredna proizvodnja pomogli su njegovom niskom omjeru duga.