Zemlje s najvećim emisijama stakleničkih plinova u odnosu na kupovnu moć

Emisije ugljičnog dioksida su emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva u industriji i sektoru transporta. Ugljični dioksid je staklenički plin koji utječe na radijacijsku ravnotežu Zemlje s potencijalom globalnog zatopljenja od 1. Emisija ugljičnog dioksida u zemlji ukazuje na jedan staklenički plin. Ostali plinovi kao što su metan i dušikov oksid također izravno utječu na klimatske promjene. Protokol iz Kyota iz 1997. koji su usvojile mnoge zemlje koje su članice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama radi na smanjenju ugljičnog dioksida u svijetu. Provedbeno tijelo trenutno cilja zemlje s najvišim emisijama stakleničkih plinova u odnosu na njihov dohodak po stanovniku. Neke od tih zemalja uključuju:

Trinidad i Tobago

Trinidad i Tobago je najveći proizvođač stakleničkih plinova po stanovniku i drugi najveći proizvođač po jedinici BDP-a. Trinidad i Tobago proizvodi prosječno 53 milijuna tona stakleničkih emisija svake godine, s 80% od proizvodnje električne energije. Ugljični dioksid iznosi 1, 2 kilograma emisije po PPP BDP-a. Iznenađujuće je da su emisije iz transportnog sektora vrlo minimalne u usporedbi s drugim zemljama. Ako se Trinidad i Tobago mogu prebaciti na korištenje komprimiranog plina, posebno u prometnom sektoru, emisija ugljičnog dioksida značajno će se smanjiti.

Turkmenistan

Razvoj ekonomskog sektora u Turkmenistanu jednako je doveo do rasta i potrošnje energije. Ogromne rezerve plina i goriva zadovoljile su lokalnu potražnju za energijom. Unatoč povećanju potrošnje energije, energetska intenzivnost u BDP-u po potrošnji proizvoda za potrošnju i dalje se značajno smanjuje. Rast potrošnje energije u Turkmenistanu popraćen je prirodnim povećanjem emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida s godišnjom emisijom ugljičnog dioksida od 1, 1 kilograma po PPP BDP-a. Najveće emisije proizlaze iz rudarstva, transporta i izgaranja goriva.

Uzbekistan

Uzbekistan ima neke od najvećih rezervi fosilnih goriva i obnovljivu energiju kao što su solarna energija i vjetar. Obnovljiva energija je nedovoljno iskorištena, dok je većina koncentracije usmjerena na fosilna goriva. Nastavak korištenja fosilnih goriva značajno je povećao razinu emisija stakleničkih plinova. U usporedbi s razinom rasta BDP-a, Uzbekistan proizvodi 0, 9 kilograma emisija ugljičnog dioksida po PPP BDP-a. Ovaj omjer emisije i rasta BDP-a veći je u usporedbi s UNFCCC željenim standardom.

Palau

Palau se uglavnom oslanja na fosilna goriva s nekoliko dizelskih postrojenja smještenih u različitim dijelovima zemlje. Električna i solarna energija također su primarni izvori energije. 50% potrošnje dizela koristi se za proizvodnju električne energije koja je uobičajeni izvor energije u većini domova. Korištenje električne energije značajno je smanjilo emisiju ugljika na 0, 8 kilograma po PPP BDP-a. Vlada Republike Palau također potiče korištenje obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Druge zemlje

Mongolija, Ukrajina, Južna Afrika, Kazahstan, Aruba i Bosna i Hercegovina su također neke od zemalja s emisijom ugljičnog dioksida po PPP BDP-a iznad 0, 6 kilograma. Razina emisije u tim zemljama predstavlja značajan rizik za klimatske i vremenske obrasce. Neke međunarodne organizacije koristile su te podatke kako bi savjetovale i potaknule zemlje da poduzmu potrebne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Neke od predloženih mjera su korištenje zelene energije ili obnovljivih izvora energije, kao što su vjetar, sunce i geotermalna energija.

Zemlje s najvećim emisijama stakleničkih plinova u odnosu na kupovnu moć

Rang	Zemlja	Emisije CO2 po PPP BDP-a u USD
1	Trinidad i Tobago	1, 2 kilograma
2	Turkmenistan	1, 1 kg
3	Uzbekistan	0, 9 kg
4	Palau	0, 8 kg
5	Mongolija	0, 8 kg
6	Ukrajina	0, 8 kg
7	Južna Afrika	0, 8 kg
8	Kazahstan	0, 7 kg
9	Aruba	0, 7 kg
10	Bosna i Hercegovina	0, 7 kg