Zemlje s najvećim javnim dugom
U velikoj mjeri na isti način kao što je pravilno budžetiranje važno na razini kućanstva, ekonomsko okruženje zemlje može se uvelike poboljšati ili ozbiljno oštetiti, ovisno o tome koliko su njegovi čelnici i financijeri u stanju uspostaviti i implementirati učinkovite prakse upravljanja novcem. Previše duga znači da gospodarstvo ne može funkcionirati ispravno, a posljedice koje proizlaze iz prevelikog zaduživanja mogu u konačnici rezultirati financijskim teretom takvog duga koji se prenosi poreznim obveznicima.
Javni (ili nacionalni ) dug jedne zemlje odnosi se na ukupan iznos novca koji država duguje svojim vjerovnicima na domaćem tržištu ( unutarnji dug ) i na međunarodnoj razini ( vanjski dug ). Ponekad vlade koriste financiranje duga kako bi financirale svoje poslovanje prodajom obveznica i jamstava, ili čak zaduživanjem kod međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond. Bruto domaći proizvod zemlje mjeri se financijskom vrijednošću svih usluga i roba koje proizvodi u određenom vremenu (obično godišnje). Kao takav, koristi se kao jedan od primarnih pokazatelja veličine i zdravlja gospodarstva neke zemlje.
Udio javnog duga zemlje uspoređuje se s njegovim bruto domaćim proizvodom (BDP) s dva faktora: 1) što zemlja duguje, u odnosu na 2) ono što proizvodi. Ovaj omjer će pokazati da je zemlja u stanju vratiti ono što duguje svojom sposobnošću da proizvodi i prodaje robu. Dakle, što je niži omjer, to je bolje. S obzirom na to, može se činiti čudnim vidjeti da zemlje poput Sjedinjenih Država i Francuske imaju neke od najvećih omjera nacionalnog duga prema bruto domaćem proizvodu. Iako su ekonomisti rekli da bi, da bi zemlja bila stabilnija, zemlje trebale moći proizvoditi više, a da pritom ne narušavaju njezin gospodarski rast, ovi primjeri velikih svjetskih gospodarskih lidera dokazuju da visoki omjer ne mora nužno štetiti gospodarstvu. Zapravo, dug može poticati razvoj poticanjem gospodarstva ako se posuđena sredstva primjenjuju na učinkovit način. Dobar primjer koncepta da je niska zaduženost prema BDP-u općenito poželjna dobro ilustrira slučaj Saudijske Arabije. Ovdje je, zbog izvoznih stopa na svoje naftne proizvode, uspjela postići jedan od najnižih omjera duga prema bruto domaćem proizvodu, budući da praksa ograničava Saudijsku vladu na dobivanje velikih iznosa nepotrebnog duga.
Za mnoge zemlje dug i dalje raste, a zbog oslabljene prirode globalnog gospodarstva u proteklih sedam godina, ispunjavanje rasporeda plaćanja postalo je još teže za mnoge zemlje u razvoju nego prije. Ipak, čak i mnoge napredne zemlje imaju ogromne razine javnog duga u odnosu na svoje BDP-e, kao što vidimo s Japanom. Japanci su pokušali isplatiti dio tog ogromnog duga putem novca ostvarenog iz povećanog oporezivanja japanskog građanstva. Grčka je postala svjetski poznata po ekonomskim borbama i javnom dugu koji gotovo udvostručuje svoj BDP, dok druga mediteranska zemlja, Italija, ne napreduje mnogo bolje, s javnim vlastitim dugovima koji iznose 134% talijanskog BDP-a.
Kada zemlja plaća kamate na svoj dug, a da pri tome ne narušava svoj unutarnji gospodarski rast, smatra se da je stabilna. Kada zemlja ne može nastaviti plaćati svoje dugove, možda će morati prijaviti neispunjavanje obveza (u suštini potraživanja stečaja), što daje određeno olakšanje putem određenog stupnja otkaza duga i odbijanja vraćanja vjerovnika. Takve akcije, međutim, u konačnici mogu oštetiti ugled zemlje i ometati njegovu sposobnost dobivanja kredita i vođenja međunarodne trgovine u budućnosti. S takvim razlomljenim odnosima koji proizlaze iz neispunjavanja obveza i nepravovremenih otplata duga, većina globalnih ekonomista i financijskih analitičara slaže se da su trenutne situacije s dugom koje su mnoge zemlje našle u neposrednom riziku za stabilnost međunarodne trgovine i financija.
Zemlje s najvećim javnim dugom
| Rang | Zemlja | U odnosu na BDP |
|---|---|---|
| 1 | Japan | 246, 14% |
| 2 | Grčka | 172, 73% |
| 3 | Italija | 133, 76% |
| 4 | Jamajka | 132, 82% |
| 5 | Liban | 131, 82% |
| 6 | Enritrea | 129, 24% |
| 7 | Portugal | 126, 35% |
| 8 | Cape Verde | 121.08% |
| 9 | Butan | 115, 89% |
| 10 | Irska | 107, 75% |
| 11 | Grenada | 107, 11% |
| 12 | Antigva i Barbuda | 106, 91% |
| 13 | Belgija | 106, 57% |
| 14 | Kipar | 105, 67% |
| 15 | Ujedinjene države | 105, 06% |
| 16 | Barbados | 102, 51% |
| 17 | Gambija | 100, 01% |
| 18 | Španija | 99, 44% |
| 19 | Singapur | 97, 77% |
| 20 | Francuska | 97, 01% |
