Zemlje u kojima se većina vanjskog duga duguje multilateralnim subjektima
Multilateralni subjekti odnose se na organizacije za pozajmljivanje koje je uspostavilo više zemalja, kao što su Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, MMF i razne agencije UN-a. Te su institucije stvorene u svrhu pružanja financijskih i profesionalnih savjeta za pomoć u razvoju zemalja članica. Članstva uključuju i razvijene zemlje donatore i zemlje zadužene za razvoj. Multilateralni subjekti financiraju projekte u obliku dugoročnih zajmova određenih tržišnim stopama, putem bespovratnih sredstava i dugoročnih zajmova poznatih i kao krediti.
Ove zemlje većinu svog vanjskog duga duguju multilateralnim entitetima;
Burkina Faso
Ova zapadnoafrička zemlja duguje 78, 1% svog vanjskog duga multilateralnim financijskim organizacijama. Od 1997. Burkina Faso je iskoristila inicijativu za pružanje potpore jako zaduženim zemljama s razvojnom pomoći MMF-a i Svjetske banke. Posuđeni novac korišten je za borbu protiv siromaštva, pružanje osnovnog obrazovanja i pismenosti, zaštitu pastoralnih usluga i stočarstva, razvoj tehničke obuke te informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nepal
Nepal se u velikoj mjeri oslanja na vanjsku financijsku pomoć Svjetske banke i Azijske razvojne banke (ADB). Financijska pomoć tih banaka čini 77, 3% ukupnog inozemnog duga. Vanjski dug nepalske vlade iznosi 3, 8 milijardi dolara, od čega se oko 1, 2 milijarde dolara duguje ADB-u i 1, 1 milijardu dolara Svjetskoj banci. U nedavnim potresima u Nepalu, gdje su mnogi ubijeni i uništena imovina, Svjetska banka i drugi multilateralni entiteti osigurali su više novca za razvoj. Međutim, čini se da se malo toga događa i mnoga su pitanja postavila na pitanje je li novac zloupotrijebljen u ime razvoja infrastrukture.
Sveti Vincent i Grenadini
Vanjski dug prema multilateralnim entitetima iznosi 73, 8% za karipsku zemlju. Unatoč tome što pokazuje minimalna poboljšanja u performansama duga, St. Vincent i Grenadini još uvijek duguju Centralnoj banci Istočnih Kariba ogroman dio svog vanjskog duga.
Bocvana
Od 2013. godine bruto inozemni dug Bocvane iznosio je 3, 4 milijarde dolara, što se povećalo u odnosu na BDP zbog deprecijacije valute zemlje u odnosu na USD. Vanjski dug iznosi 73, 3% ukupnog državnog duga. Većina posuđenog novca dolazi od multilateralnih organizacija kao što su Međunarodna banka za obnovu i razvoj i Afrička razvojna banka.
Čimbenici koji doprinose krizi duga
Većina zemalja u razvoju podlegla je krizi vanjskog duga, s velikim postotkom posuđenog novca koji dolaze iz multilateralnih agencija. Zemlje kao što su Lesoto, Benin, Uganda, Mali, Eritreja i Madagaskar imaju preko 60% svog nacionalnog duga prema vanjskim financijerima.
Ogromni dugovi ometali su ljudski razvoj u tim zemljama, što je imalo trajne posljedice na ukupni gospodarski rast.
Loše upravljanje i vladina politika onemogućili su povrat duga. Čini se da se trend u većini tih zemalja svakodnevno pogoršava. Osim toga, zemlje trećeg svijeta moraju plaćati zajmove u tvrdim valutama kao što su japanski jen, euro ili američki dolar, u usporedbi s njihovim mekim valutama koje se lako mijenjaju u vrijednosti.
Politička nestabilnost je također glavni čimbenik koji doprinosi povećanju vanjskih dugova. Puno se vremena i resursa troši na jačanje zakona i reda, obnovu zemlje i rješavanje krize. Ova situacija neizbježno vodi do više zaduživanja.
Zemlje u kojima se većina vanjskog duga duguje multilateralnim subjektima
| Rang | Zemlja | % vanjskog duga prema višestranim subjektima |
|---|---|---|
| 1 | Burkina Faso | 78, 1% |
| 2 | Nepal | 77.3% |
| 3 | Sveti Vincent i Grenadini | 73, 8% |
| 4 | Bocvana | 73, 3% |
| 5 | Lesoto | 72, 9% |
| 6 | Benin | 72.3% |
| 7 | Uganda | 71, 1% |
| 8 | Mali | 69, 6% |
| 9 | Eritreja | 65, 8% |
| 10 | Madagaskar | 65, 3% |
