Je li klimatske promjene čine nas više ranjivim na zarazne bolesti?

Ugriz klimatskih promjena

Činjenica da su vremenske prilike i učestalost zaraznih bolesti na istom mjestu međusobno povezane i međusobno isprepletene nije činjenica nepoznata većini ljudi. Zarazne bolesti mogu biti antroponoze (one koje se šire samo od jednog ljudskog domaćina do drugog) ili zoonoze (u kojima su ne-ljudske vrste rezervoari infektivnih agensa, poput kuge ili bolesti Lyme). Prvi se mogu izravno prenositi (tuberkuloza, HIV, ospice) ili prenošeni vektorima (kao što su malarija, denga i nilska groznica). Danas znamo da je toplo vrijeme s puno vlage i oborina idealna situacija za preživljavanje i širenje većine zaraznih uzročnika. To je i razlog zašto više ljudi umire u tropima od zaraznih bolesti nego u višim geografskim širinama. Malarija, lišmanijaza, filarioza, afrički tripanosomijaza i denga su neke od zloglasnih tropskih bolesti s zanemarivom prisutnošću u hladnijim zemljama svijeta. Međutim, klimatske promjene prijete da će uskoro promijeniti ovaj scenarij, a kako svijet postaje topliji, ti i drugi infektivni agenti prijete da će proširiti svoju smrtonosnu prisutnost na mnoge druge dijelove svijeta gdje ih ranije nisu vidjeli.

Koje bolesti se vjerojatno šire?

Infektivni agensi koje šire komarci najbolji su kandidati koji će imati koristi od globalnih klimatskih promjena. Komarci su lučke vrste za različite vrste infektivnih patogena kao što su malarijski parazit, virus zapadnog Nila, virus žute groznice, virus Žika, virus Chikungunya i crvi filariasis. Najveći problem je u tome što ovi ozloglašeni kukci uspijevaju u toplim, vlažnim uvjetima, a njihovo vrijeme inkubacije također je kraće u toplijim uvjetima. To znači da bi zagrijavanje svijeta i promjena uzoraka oborina mogli uvesti komarce u područja u kojima su prethodno bili odsutni. To bi svakako dovelo do porasta zaraznih bolesti koje se šire ovim vektorima komaraca. Osim komaraca, krpelja, još jedna vrsta vektora zaraznih bolesti, često se pojavljuju opasni patogeni kao što je bakterija bolesti Lyme, Borrelia sp ., Koja također uspijeva u toplim i vlažnim klimatskim uvjetima, a može postati uobičajena u područjima gdje su imali malo prošlosti,

Trenutni scenarij

Činjenica da klimatske promjene olakšavaju širenje zaraznih bolesti znatno su naprednije od svojih teorijskih granica. Čini se da nekoliko dokaza na suvremenoj globalnoj zdravstvenoj sceni potvrđuje tu činjenicu. Virus iz zapadnog Nila 1999., afrički virus, ubio je sedam osoba u američkoj državi New York. Iako se ovo može zanemariti kao slučajnost prirode, u novije vrijeme, 2014, virus komaraca Chikungunya, koji je prvi put otkriven u Tanganjiki u Africi 1952. godine, pokazao je dokaze lokalnog prijenosa u američku državu Floridu, kao i Djevičanski otoci i Portoriko pod kontrolom SAD-a. Neki znanstvenici također vjeruju da su klimatske promjene jedan od čimbenika odgovornih za nedavne epidemije ebole. Suha razdoblja praćena iznenadnim, teškim kišama dovode do obilja proizvodnje voća na stablima, potičući šišmiše i primate da se hrane istim stablima. To vjerojatno dovodi do inter-specifičnih razmjena virusa ebole (šišmiši se smatraju izvornim spremnikom ovog virusa). Klimatske promjene, koje dovode do velike nestašice hrane u Africi, dodatno pogoršavaju situacije kada se mnogi Afrikanci okreću lovu na grmlje kao važan izvor hrane, te pak ugovaraju ebolu i druge zarazne zoonoze iz svoje hrane. Istraživači sa Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji također su tvrdili da će klimatske promjene dovesti do povećanja incidencije denga u sredozemnim regijama svijeta, posebno u talijanskoj dolini Po, gdje se nalazi Milano.

Što se može učiniti za zaustavljanje ove katastrofe

Prema tome, trenutni podaci predstavljaju sumorni pogled za svijet u nadolazećim godinama. Zarazne bolesti mogu doći do shvaćanja mnogih zemalja koje su trenutno na sigurnoj udaljenosti od tih smrtonosnih mikroba zbog njihove relativno hladnije klime. Jedino trajno rješenje za zaustavljanje širenja zaraznih bolesti bilo bi zaustavljanje klimatskih promjena. Međutim, budući da to zahtijeva dugoročne, usklađene napore vlada i javnosti diljem svijeta, provjera klimatskih promjena čini se zastrašujućim zadatkom. Za kratkoročna rješenja, stvaranje svijesti o prijetnjama u javnosti, usvajanje mjera kojima se provjerava širenje vektora bolesti kao što su komarci, te razvoj lijekova, cjepiva i lijekova za takve bolesti mogu biti neki od najučinkovitiji načini suzbijanja opasnosti od zaraznih bolesti pod utjecajem klimatskih promjena.