Koji su glavni prirodni resursi Cipra?

Cipar je otočna nacija smještena u istočnoj regiji Sredozemnog mora, a treći je najveći otok u regiji nakon otoka Sicilije i Sardinije, koji pripadaju Italiji. Cipar je 80. najveći otok na svijetu koji se prostire na površini od 3.572 kvadratnih milja. Svjetska banka je 2001. proglasila Cipar državom s visokim dohotkom, a MMF je tu zemlju proglasio jednom od razvijenih gospodarstava u istom razdoblju. U devedesetim godinama prošlog stoljeća zemlja je doživjela neujednačene stope rasta koje ukazuju na ranjivosti u gospodarstvu zemlje uzrokovane političkom nestabilnošću, promjenama u dolasku turista i promjenama u gospodarskoj situaciji u zapadnoj Europi. Zemlja je usvojila euro kao svoju službenu valutu u siječnju 2008. Trenutno, zemlja je 118. najveće izvozno gospodarstvo na svijetu, au 2016. njezin je izvoz iznosio 3, 11 milijardi dolara, a uvoz je iznosio 7, 63 milijarde dolara. Iste je godine BDP zemlje iznosio 20 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika bio je oko 32.700 dolara

Zemljište

Od 2011. godine Cipar je imao obradivo zemljište koje je iznosilo oko 9, 6% ukupne površine, a od toga samo 3, 54% bilo je pod trajnim nasadima. Kada je zemlja postala neovisna 1960. godine, poljoprivreda je bila glavna okosnica gospodarstva i prvenstveno se sastojala od vlastite poljoprivrede i malih poljoprivrednih gospodarstava. Razvoj projekata navodnjavanja na otoku omogućio je komercijalizaciju poljoprivrede, a zemlja je mogla izvoziti voće i povrće. Također je mogla znatno povećati proizvodnju mesa, mliječnih proizvoda i vina kako bi zadovoljila lokalnu potražnju, a neke za izvoz. Do 1970-ih većina poljoprivrednih gospodarstava bila je manjeg opsega i doprinijela je oko 70% ukupnog izvoza, a zaposlila je oko 95.000 ljudi, što je ekvivalentno jednoj trećini radne snage u zemlji. Kako se gospodarstvo Cipra širilo, sektori proizvodnje i usluga počeli su igrati ključnu ulogu, a do prve polovice 1970. uloga poljoprivrede se značajno smanjila i činila je samo 18% BDP-a. Nakon podjele zemlje nakon turske okupacije 1974., ciparski Turci na sjeveru imali su poljoprivredne resurse koji su proizveli otprilike četiri petine žitarica i citrusa, sav duhan i oko dvije trećine zelene krme. Južni Cipranci imali su poljoprivredno zemljište koje je proizvodilo oko tri četvrtine krumpira, dvije trećine stabala rogača, dvije trećine stoke i polovicu zemlje s maslinama. Do devedesetih godina 20. stoljeća značaj poljoprivrede u gospodarstvu zemlje znatno se smanjio jer je uslužna djelatnost postala još dominantnija.

Rudarstvo i vađenje

Rudarstvo na Cipru ima dugu povijest, a rudarstvo bakra datira iz 2500. godine prije Krista. Trenutno rudarstvo u zemlji bilježi pad. Bakar je dominantan mineral u zemlji zajedno s drugim mineralima poput zlata, željeznog pirita, cementa, azbesta i kromita. Iako je bakar bio dominantan mineral u jednom trenutku, od 2012. nije značajno pridonio bruto nacionalnom proizvodu zemlje. Na Cipru se radi o velikim kamenolomima, a diljem zemlje postoji oko 220 kamenoloma koji proizvode šljunak i pijesak, havaru, oker i šljunak, vapnenac, građevinski kamen, gips, glinu i bentonit. Zemlja također proizvodi hidratizirano vapno, gipsane žbuke i druge vrste cementa za izvoz. Prema podacima vlade, rudarstvo i eksploatacija u zemlji ostvarili su u 2011. godini 105, 3 milijuna dolara, što je pad od 61, 4 milijuna dolara u odnosu na prethodnu godinu. Rudnik bakra Skouriotissa je vjerojatno najstariji operativni rudnik na svijetu koji je počeo s radom 1914. godine od strane Ciparske rudarske korporacije.

Nafta i plin

Industrija nafte i plina na Cipru i dalje je u razvoju, a nedavna su otkrića napravljena u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni zemlje (EEZ) i ogromnim nalazištima prirodnog plina na plinskom polju Zohr u blizini egipatskih voda. Trenutno postoji osam koncesijskih dozvola za različite tvrtke. Prva dozvola izdana je za blok 12 poznata kao Afrodita, koji je u listopadu 2008. dodijeljen tvrtki Noble Energy, a 2012. tvrtka je objavila otkriće polja prirodnog plina za koje se procjenjuje da ima između 5 i 8 trilijuna kubičnih stopa. U 2013. rezerve su revidirane kako bi iznosile 3, 6 do 6 trilijuna kubičnih stopa, a 2014. ponovno su povećane za 12%. Druge tvrtke koje su se udružile s Nobel Energy-om uključuju Royal Dutch Shell, te Delek i Avner iz Izraela.

Vodeni resursi

Otok Cipar imao je nedostatak vode tijekom svoje povijesti, a suše su uobičajena pojava. Zemlja nema rijeku s višegodišnjim tokom. Podzemne vode bile su glavni izvor vode za potrebe navodnjavanja do 1970. godine, a dovele su do toga da su gotovo svi vodonosnici bili ozbiljno iscrpljeni. Problem vode na Cipru prepoznat je dovoljno rano i vlada je u suradnji s međunarodnim organizacijama koje se bave dizajniranjem dugoročnih rješenja za prevladavanje problema. Trenutno, Cipar ima 108 rezervoara i brana koje imaju kombinirani kapacitet od 11.653.800.000 kubičnih stopa. Brane u zemlji sada su glavni izvor vode za domaću i poljoprivrednu uporabu. Zemlja je također izgradila postrojenja za desalinizaciju vode kako bi se suočila s dugotrajnim sušama u posljednje vrijeme. Najveća brana u zemlji je Kouris koji prikuplja vodu iz rijeka Kryos, Limnatis i Kouris. Brana također prima vodu iz rijeke Diarizos, koja je preusmjerena na branu kroz spojni tunel dugačak 9 milja. Ostale brane u zemlji su, među ostalima, Asprokremmos, Evretou, Geçitköy i Kannaviou.

Fascinantan krajolik

Otok Cipar ima lijepu zemlju i krajolik, pa je zemlja popularna među turistima. Kao rezultat toga, turizam igra ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje, te je u 2006. godini iznosio 10, 7% BDP-a. U istom razdoblju u sektoru turizma zaposleno je 113.000 Ciprana. Zemlja prima oko 3 milijuna posjetitelja svake godine čineći zemlju 40. najpopularnijom destinacijom na globalnoj razini. Turistički sektor u zemlji dobio je brojna međunarodna priznanja. Isto tako, županijskim plažama dodijeljeno je i 57 plavih zastava. U 2013. svjetski gospodarski forum svrstao je zemlju 29. po indeksu konkurentnosti putovanja i turizma. Zemlja je također rangirana kao prva u svijetu po turističkoj infrastrukturi.

Ekonomski rast

Prvo tromjesečje 2018. gospodarstvo Cipra poraslo je za 0, 8%, što je slično rastu u prethodnom razdoblju. Od 1995. do 2018. godine stopa rasta BDP-a iznosila je oko 0, 59%. U četvrtom tromjesečju 2012. BDP je porastao za -2%, što je najniže, dok je u trećem tromjesečju 2001. bio najveći na 2, 4%. Predviđa se da će se rast BDP-a kretati na oko 0, 4% u 2020. na temelju ekonometrijskih modela.