Zemlje članice EU s najvišom stopom nesigurnih poslova

Nesigurna radna snaga odnosi se na radno mjesto koje je nestandardno i karakterizirano je lošom plaćom, nesigurnošću zaposlenja i stoga rijetko može podržati kućanstvo. Zaposlenik nema kontrolu nad događajima koji se dešavaju dok su na poslu jer ne postoji sudska definicija prirode ugovora. U većini država članica EU-a ne postoje zakonske smjernice pa je otežanom radniku teško podnositi žalbu. Nesigurni rad se naziva i nepravilnim zaposlenjem, tipičnim radom ili nezaštićenim radom.

Stopa neizvjesnosti rada zemalja EU

Top šest država s najvećim nesigurnim poslovima

Zemlja s najvećim nesigurnim poslovima u EU je Hrvatska. Statistike pokazuju da je 8, 4% ukupne radne snage u neredovnom zapošljavanju. Većina poslova se nudi na tri mjeseca ugovora. Francuska i Španjolska zauzimaju drugo i treće mjesto s 4, 8% odnosno 4, 7%. Brojkama u Francuskoj pridonose poduzetnici i osobe zaposlene na ugovor na određeno vrijeme. Španjolska nudi naukovanje drugim organizacijama koje preferiraju radna mjesta s nepunim radnim vremenom. Nestrukturirano zapošljavanje u Španjolskoj započelo je 1880-ih.

Poljska i Slovenija s 4, 5% zaposlenika prate svaki korak. Dvije zemlje karakterizira dostupnost kratkih ugovora na određeno vrijeme koje preferiraju poslodavci. Postojanje ugovora o građanskom pravu u Poljskoj, koji su poslovi koji nisu regulirani zakonima o radu, ubrzavaju nesiguran rad. Na šestom je mjestu Finska s nesigurno angažiranom radnom snagom od 4, 4%.

Zemlje ispod 4%

Švedska, Belgija, Italija i Portugal su zemlje članice EU-a sa stopom nesigurnog zaposlenja od 3 do 4%. Švedska je na čelu skupine s 3, 7%, a Belgija je na 3, 5%. Na poziciji devet je Italija s 3, 2%. Portugal ima 3, 2% radne snage u nesigurnim radnim mjestima. Radnici su u osnovi na kratkoročno ugovorenim ugovorima ili su pripravnici stjecali vještine i plaćali malu svotu novca.

Države Europske unije (EU-28) imaju prosječan rad na nesigurnim radnim mjestima od 2, 3%, kao i država Slovačka. Mađarska je zabilježila stopu od 2, 2%, dok su Danska i Grčka zabilježile stopu od 1, 9 odnosno 1, 6%. Stopa je nešto viša od Luksemburga i Latvije, koji imaju po 1, 5%. Estonija, Malta, Nizozemska i Austrija slijede se tim redoslijedom s Austrijom na samo 1%.

Zemlje članice EU s najnižim stopama nesigurnih poslova

Neke zemlje imaju zanemariv postotak zaposlenih u nesigurnim radnicima. Postotak takvih zaposlenika u odnosu na stalne i umirovljenike je manji od jedan posto. Zemlje su Litva, Bugarska, Cyrus, Irska i Njemačka. Donje tri zemlje na 27., 28. i 29. mjestu su Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rumunjska. Njih trojica imaju postotak ispod 0, 4%.

Oblici nesigurnih poslova

Neizvjesna radna mjesta imaju oblik poslova s ​​nepunim radnim vremenom, privremenog rada, posla na poziv i zaposlenja u kućanstvu. Većina radnih mjesta nudi se na ugovorima koji ne prelaze tri mjeseca. Poslovi su uglavnom u građevinskoj industriji, proizvodnom sektoru, poljoprivredi i uslužnoj djelatnosti. Rast je potaknut globalizacijom, informacijskom tehnologijom i smanjenjem troškova na strani poslodavca. Naknade poput medicinskog pokrića, mirovinskih shema i drugih naknada nisu dostupne. Poduzetnici čiji je promet niži od minimalne plaće također su oblik prekarnog rada.

Zemlje članice EU s najvišom stopom nesigurnih poslova

Rang	Zemlja	Postotak radnika u nesigurnim poslovima
1	Hrvatska	8.4
2	Francuska	4.8
3	Španija	4.7
4	Poljska	4.5
5	Slovenija	4.5
6	Finska	4.4
7	Švedska	3.7
8	Belgija	3.5
9	Italija	3.2
10	Portgual	3.2
11	EU-28	2.3
12	Slovačka	2.3
13	Mađarska	2.2
14	Danska	1.9
15	Grčka	1.6
16	Luksemburg	1.5
17	Letonija	1.5
18	Estonija	1.2
19	Malta	1.2
20	Nizozemska	1.1
21	Austrija	1.0
22	Litva	0, 9
23	Bugarska	0, 7
24	Cyrus	0, 7
25	Irska	0, 7
26	Njemačka	0.5
27	Češka Republika	0.4
28	Ujedinjeno Kraljevstvo	0.4
29	Rumunjska	0.2