Zemlje s najvećim inozemnim dugom
Meksiko
Vanjski dug Meksika iznosi 235.990.148.633 USD. Početak ekstremnih razina duga u Meksiku počeo je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se zemlja pozajmila od međunarodnih zajmodavaca kako bi financirala napore za industrijalizaciju. Svjetsko gospodarstvo ušlo je u recesiju kasnih 70-ih godina, kada su cijene nafte porasle, što je dovelo do toga da je zemlja posudila više kredita, gotovo utrostručivši njihov dug. Kako su se kamatne stope u cijelom svijetu povećavale, tako su se i kamatne stope na otplatu duga povećavale tako da su mjesečne isplate bile više nego što je Meksiko mogao platiti. Taj je faktor bio uzrok krize duga iz 1982. godine. Meksiko se nije mogao vratiti, te se obratio Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za pomoć. MMF je osigurao više zajmova kako bi pokrio neplaćena dugovanja, ali je zahtijevao strukturalne napore za prilagodbu prije izdavanja novca. Programi strukturalnog prilagođavanja gurnuli su Meksiko u neoliberalne tržišne prakse u pokušaju da gospodarstvo dovedu u zdravije stanje kako bi zemlja mogla otplatiti zajmove MMF-a.
Brazil
Vanjski dug Brazila iznosi 151.608.751.222 USD. Priča o tome kako je ova zemlja tako daleko ušla u dug je ista kao i Meksiko. Brazil je pozajmio novac za izgradnju infrastrukture tijekom 60-ih i 70-ih godina i bio je jednako tako snažno pogođen tijekom svjetske recesije. Nakon što je Meksiko najavio svoju nemogućnost otplate, Brazil ga je slijedio. Međutim, Brazil je jednom dugovao znatno više novca nego Meksiko. Njezino gospodarstvo bilježi brz rast u posljednjih nekoliko desetljeća, što mu je omogućilo da isplati više svog duga.
Indonezija
Indonezija je također nastojala posuditi od inozemnih zajmodavaca promicanje industrijalizacije u nastojanju da poveća proizvodne kapacitete kako bi zadovoljila međunarodne zahtjeve za izvozom. Većina tog izvoza otišla je u Kinu, a nekoliko godina indonezijsko gospodarstvo je raslo. Međutim, tijekom azijske financijske krize 1997., zahtjevi za izvozom pali su kako su burze i valute devalvirale u cijeloj regiji. U Indoneziji, MMF je ponovno ustao kako bi pomogao i ponudio paket za spašavanje programa kreditiranja za stabilizaciju valuta. Danas, zemlja ima vanjski dug od 133.855.370.520 dolara.
purica
Turska duguje vanjskim subjektima 121.615.828.315 dolara. Početkom 2000-ih tursko gospodarstvo se suočavalo s visokim stopama inflacije, a MMF je sugerirao fiksiranje tečaja. Taj potez nije učinio ništa za obuzdavanje inflacije, već je umjesto toga povećao uvoz i nacionalni deficit i odvukao strane ulagače. Počela je ekonomska kriza 2001. godine. MMF je ponovno stupio u pozajmicu i pomogao zemlji da očisti svoj bankovni sustav što je potaknulo gospodarski rast. Vratili su se strani ulagači, a subjekti u privatnom i javnom sektoru počeli su otimati kredite. Zaduživanje se nedavno smanjilo, a krediti MMF-a gotovo su otplaćeni.
Indija
Vanjski dug Indije dosegnuo je 107.994.984.566 dolara. Postojeća infrastruktura u ovoj zemlji izgrađena je tim zajmovima. Međutim, dio tog razvoja doveo je do postojanja grada-duhova s praznim ulicama i stambenim zgradama. Te tvrtke čekaju pomoć vlade. Iako je Indija u takvoj situaciji i suočena s masovnim iznosima otplate, nedavno je zabilježeno povećanje dugoročnog duga i smanjenje kratkoročnog duga što je dobar znak za gospodarstvo.
Kina
Kina je također bila teško pogođena azijskom financijskom krizom iz 1997. o kojoj je prethodno bilo riječi. Danas je njezin vanjski dug dostigao 84.295.676.947 dolara. Tijekom te krize Kina je prošla nešto bolje od Indonezije jer nije bila prisiljena devalvirati svoju valutu kako bi održala razine izvoza. Ova je zemlja također preuzela više duga tijekom globalne financijske krize 2009. kako bi motivirala građevinske projekte u cijeloj zemlji, što je pomoglo u podršci drugim tržištima u nastajanju koja izvoze sirovine u Kinu.
Kolumbija
Kolumbija je bila pogođena ekonomskom krizom iz 1982. na isti način na koji je utjecala na Meksiko i Brazil. Njegov trenutni vanjski dug iznosi 58.532.724.039 USD. Iako je ova zemlja niža na listi od ostalih zemalja Latinske Amerike, njezin je vanjski dug u posljednje vrijeme rastao stopom koja premašuje njezin rast BDP-a. Dug se sastoji od 60% javnih i 40% privatnih.
Filipini
Filipini imaju nepodmireni vanjski dug od 54.205.804.325 dolara. Ova je nacija pretrpjela i azijsku krizu 1997. godine, kada je Centralna banka podigla kamatne stope i valuta je pala. To predstavlja 45, 8% BDP-a. Rizik kod ove zemlje je da bi njezini dugovi mogli uskoro postati zbog toga što bi ih trebalo skuplje refinancirati.
Južna Afrika
Južna Afrika duguje 50.491.400.473 dolara vanjskom dugu. Čak i uz taj iznos duga, Južna Afrika ima najbogatije gospodarstvo bilo koje druge afričke zemlje. Taj se iznos povećao za 250% u posljednjem desetljeću, a neki ekonomisti očekuju da će se njegov trenutni ekonomski balon probiti.
Rumunjska
Sa 44.160.992.831 dolara vanjskog duga, Rumunjska je broj 10 na popisu. Glavnina tih zajmova preuzeta je za promicanje industrijalizacije. Vlada je ulagala u tehnologiju i materijale potrebne za izgradnju infrastrukture, a njezino je gospodarstvo pogodila ista kriza nafte s kraja 70-ih koja je pogodila tržište Latinske Amerike. Samo je rumunjska vlada odlučila ne pozajmljivati od MMF-a kako bi izbjegla programe strukturalnog prilagođavanja. Naposljetku, njegova politika štednje utjecala je na egzistenciju njezinih građana, a zemlja je kasnije bila prisiljena posuđivati i od MMF-a i od nedavno EU.
| Rang | Zemlja | Trenutni ukupni vanjski dug |
|---|---|---|
| 1 | Meksiko | $ 235.990.148.633 |
| 2 | Brazil | $ 151.608.751.222 |
| 3 | Indonezija | $ 133.855.370.520 |
| 4 | purica | $ 121.615.828.315 |
| 5 | Indija | $ 107.994.984.566 |
| 6 | Kina | $ 84.295.676.947 |
| 7 | Kolumbija | $ 58.532.724.039 |
| 8 | Filipini | $ 54.205.804.325 |
| 9 | Južna Afrika | $ 50.491.400.473 |
| 10 | Rumunjska | $ 44.160.992.831 |
