Zemlje stavljaju najviše plastičnog otpada u Oceane

Zagađenje okoliša postaje ogromno pitanje u posljednje vrijeme. Od globalnog zagrijavanja do onečišćenja zraka i zagađenja vode, mi kao ljudska bića doživljavamo razorne rezultate zbog svih takvih vrsta pustoši. Novije vrste zdravstvenih problema nastaju svakim danom, a medicinska industrija suočava se s mnogim izazovima kako bi pronašla lijekove za takve bolesti. Iako mnogi čimbenici doprinose takvom onečišćenju, jedan od glavnih čimbenika koji se smatraju glavnim uzrokom takvog onečišćenja okoliša je nepropisno vođen plastični otpad. To drastično utječe na morski okoliš, ubijajući tisuće morskih životinja poput morskih sisavaca, morskih kornjača i morskih ptica. Bisfenol A, kemikalija koja se ispušta iz otpadnih boca i posuda za pakiranje koju baca morska obala, kada riba konzumira, uzrokuje zdravstvene probleme onima koji jedu takve zaražene ribe. Mnoge rijetke morske biljke izumrle su zbog odbacivanja plastičnog otpada u morima. Detaljna analiza pokazuje utjecaj plastičnog otpada na cjelokupno okruženje.

Zemlje s najrjeđim plastičnim otpadom

Gotovo 513 milijuna tona plastike završava svake godine u oceanima, od kojih je 80% iz samo 20 zemalja svijeta. Dok su Kina, Indija i Amerika na popisu pridonositelja ovoj pustoši, druge zemlje poput Indonezije, Filipina, Vijetnama, Šri Lanke, Tajlanda, Egipta, Malezije, Nigerije, Bangladeša i Južne Afrike doprinose svoj značajan udio. Prema nedavnom istraživanju, prvih pet zagađivača su Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Šri Lanka. Detaljan uvid u udio svake zemlje u ovom zagađenju mora daje jasniju sliku glavnih krivaca. Dok je Kina glavni zagađivač, doprinoseći 8, 82 tone plastičnog otpada koji se godišnje pojavljuje u morima zemlje, zasigurno nije sam. Doprinos ostalih zemalja koje su prekršile zakon su Indonezija (3, 22 tone), Filipini (1, 88 tone), Vijetnam (1, 83 tone), Šri Lanka (1, 59 tona), Tajland (1, 03 tone), Egipat (0, 97 tone), Malezija (0, 94 tone), Nigerija (0, 85 tona), Bangladeš (0, 79 tona) i Južna Afrika (0, 63 tone).

Takav veliki obujam plastičnog otpada ne samo da zagađuje okoliš mora i indirektno utječe na ljudsko zdravlje, već je i ekonomski trošak za čišćenje takvog otpada i borbeni trošak za upravljanje situacijom ogroman. Očekuje se da će Indija, koja je trenutno na 12. mjestu, skočiti u narednim godinama, ako indijska vlada ne poduzme svjesne napore u narednim godinama.

Mjere za smanjenje lošeg upravljanja plastičnim otpadom

Dok zemlje rastu, njihova potrošnja plastike također raste i očekivani trend plastičnog onečišćenja u budućnosti ugrožava svijet. Statistike pokazuju da je bacanje smeća u obliku plastičnih vrećica i boca poraslo za 620% od 1975. godine. Ako se ne izbjegne prelijevanje iz Sustava za gospodarenje otpadom, budućnost se čini vrlo sumornom u smislu okoliša, osobito života morskih ljudi. Zemlje se moraju usredotočiti na izgradnju snažnog sustava gospodarenja plastičnim otpadom bez prelijevanja s jasnim ciljem sprečavanja onečišćenja morskog okoliša. Odgovarajuće metode odlaganja plastike moraju se provoditi u svakoj zemlji tako da se odlaganje ne dogodi na slučajan način uništavajući morski okoliš.

Zemlje s najrjeđim plastičnim otpadom

RangZemljaMasa loše vođenog plastičnog otpada, 2010 (u metričkim tonama)
1Kina8.82
2Indonezija3.22
3Filipini1.88
4Vijetnam1.83
5Šri Lanka1.59
6Tajland1.03
7Egipat0.97
8Malezija0.94
9Nigerija0.85
10Bangladeš0.79
11Južna Afrika0.63