Gdje je rijeka Niger?

5. Opis

Dužina rijeke Niger iznosi oko 4.100 kilometara, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), što ju čini trećom najvećom rijekom u Africi nakon Nila i Konga. U zapadnoj Africi, to je najduža i najveća rijeka, a nadimak mu je "rijeka Boomerang" zbog svog serpentinskog oblika. Niger, Gvineja, Obala Slonovače, Mali, Burkina Faso, Alžir, Benin, Čad, Kamerun i Nigerija deset su afričkih zemalja kroz koje prolazi rijeka. Sliv rijeke Niger pokriva 7, 5 posto afričkog kontinenta, a njegova glavna pritoka je rijeka Benue. Izvor rijeke Niger je 150 kilometara udaljen od Atlantskog oceana, odakle rijeka zaobilazi Saharu, oštro skreće desno u blizini malog grada Timbuktu, a zatim teče jugoistočno u Gvinejski zaljev.

4. Povijesna uloga

Prvi Europljanin koji je otkrio rijeku Niger bio je Mungo Park 1790-ih. Međutim, braća Lander, Richard i John, bili su prvi Europljani koji su slijedili rijeku sve do njezine delte. Mali glavni grad, grad Bamako, sagrađen je na obje strane rijeke Niger. Grad je nastao u 19. stoljeću, kada su se francuski kolonijalisti smjestili uz rijeku. Bamako je tada bio sićušno selo s nekoliko mještana, ali je raslo tijekom godina, uglavnom zbog ekonomske važnosti rijeke Niger. Prema riječima Kraljevskog geografskog društva, rijeka je korištena za prijevoz, ribolov, uređenje vrtova, vađenje pijeska i kao trgovački put.

3. Suvremeno značenje

U današnje vrijeme rijeka Niger održava populaciju koja se procjenjuje na preko 100 milijuna u zemljama kroz koje protječe. Poljoprivreda i ribarstvo najčešći su oblici života i gospodarskih aktivnosti uz rijeku. Prema Wetlands Internationalu, kada se rijeka Niger poplavi godišnje, samo u unutrašnjosti Delte Nigera u Malom ribi, uz vodu za kućanstvo i poljoprivredu, se riba opskrbljuje s oko 1, 5 milijuna ljudi. Prema procjenama FAO-a rijeka ima potencijal za navodnjavanje od preko 2, 8 milijuna hektara. U rijeci se nalazi i oko 250 vrsta slatkovodnih riba, od kojih se 20 nalazi samo u cijelom svijetu, što ih čini endemskim za regiju, navodi Svjetski fond za prirodu (WWF). Milijuni ptica selica također ovise o rijeci zbog sezonske opskrbe i skloništa.

2. Stanište

Postoje različita staništa duž toka rijeke Niger. Ova staništa su, uz podršku ljudi i stoke, raznolika s florom i faunom. Močvare, jezera i delta kanali ovdje podržavaju brojne vrste migratornih palearktičkih i močvarnih ptica, kao i sisavce kao što je zapadnoafrički morski krastavac (ili morska krava) i pigmejski nilski konj. Vodene ptice, čaplje, žličarke, crnokrvne dizalice i ibise su druge vrste ptica koje se šire preko ogromnih ekosustava sliva rijeke Niger, uz endemsku, nevlažnu zemlju, Mali vatreni zub. U unutrašnjosti delte Nigera nalaze se potopljene, djelomično potopljene i marginalne vegetacije uz cvjetanje algi koje dotiču jezero. Trava kao što su Acroceras, Amplectens, Echinochloa pyramidalis i Erasgrostis atroviriens nalaze se u niskom poplavnom području delte rijeke Niger. Uz rijeku Niger rastu i stabla poput vrsta Diospyrosa, Kigelia Africana, Acaicia nilotica i Mimosa asperata.

1. Prijetnje i sporovi

Cijela Delta rijeke Niger i njeni ekosustavi suočeni su s prijetnjama koje izazivaju istraživanje nafte i plina, krčenje šuma, industrijsko zagađenje, širenje stanovništva, urbanizacija, industrijalizacija, obalna erozija, iskopavanje pijeska i upadi vodenog zumbula na autohtonu floru, navodi WWF. I ovdje je i dalje pod prijetnjom protok vode, budući da se još uvijek predlažu daljnje izgradnje brana kako bi se generirala hidroelektrana i navodnjavalo zemljište. To je izraženije u gornjem Nigeru u Gvineji, Conakryju i južnom Maliju, gdje je voda namijenjena unutrašnjoj Delti Nigera preusmjerena. Ove ljudske aktivnosti rezultirale su smanjenim vodostajima i oskudicom ljudi, te promjenom staništa za divlje životinje. Time se život ugroženih domaćinstava postavlja na ugrožena područja, kao i život stoke i divljih životinja. Prema WWF-u, godišnje se stanovništvo uz rijeku širi s prosječnom stopom od 3 posto, čime se stvara ogroman pritisak na prirodne resurse u slivu rijeke Nil. Godine 1985. te su ljudske aktivnosti pridonijele da se rijeka presuši nekoliko tjedana u Malanvilleu u Beninskoj Republici, iako je to vjerojatno bilo samo upozorenje o većim katastrofama koje će doći ako se ova pitanja ne riješe na rijeci Nil i oko nje.