Koliko je veliko jezero Tanganyika?

Opis

Jezero Tanganjika duljine 660 kilometara i dubine od 2710 metara je najduže slatkovodno jezero na svijetu, a drugo najdublje jezero nakon Bajkalskog jezera u Rusiji. 18% svjetskih slatkovodnih resursa nalazi se unutar jezera Tanganjika. Jezero zauzima teritorij koji pripada četirima afričkim državama Tanzaniji, Burundiju, Zambiji i Demokratskoj Republici Kongo (DRC) i tvori granicu između Tanzanije i Demokratske Republike Kongo. Jezero obuhvaća ukupnu površinu od 32.900 četvornih kilometara, a voda teče u sustav rijeke Kongo, koji konačno ulazi u Atlantski ocean. Malagarasi, Ruzizi i Kalambo su najveće rijeke koje se ulijevaju u Tanganjiku.

Povijesna uloga

Jezero Tanganyika nastalo je prije 12 milijuna godina za vrijeme stvaranja Velike doline rijeke. Prema folkloru, Ha plemena iz Afrike su vjerojatno bili prvi Bantu Afrikanci koji su nastanjivali okolno područje jezera, prvo tako prije gotovo 2000 godina. Jezero je također korišteno kao put za roblje od arapskih trgovaca za prijevoz robova preko jezera do Ujija. Od Ujija, robovi su hodali 1.200 kilometara do Indijskog oceana kako bi bili otpremljeni. Richard Burton i John Hanning Speke bili su prvi europski istraživači koji su stigli na jezero Tanganjika 1858. godine. Jezero je također bilo mjesto dviju važnih bitaka u povijesti. Tijekom Prvog svjetskog rata, Nijemci, koji su imali potpunu kontrolu nad jezerom, koristili su ga kao bazu za pokretanje napada na savezničke trupe. Savezničke snage su također uzvratile napad koristeći svoje pomorske snage kako bi uništile njemačke brodove i brodove na jezeru. Godine 1965. Tanganjika je koristila Che Guevara, revolucionar iz Argentine, da obučava svoje gerilske snage.

Suvremeni značaj

Ribarstvo predstavlja najveći izvor prihoda za potporu ljudima koji žive na obalama jezera Tanganjika, s više od 100.000 Afrikanaca koji se izravno bave ribolovom u vodama jezera. Više od milijun ljudi koji ovdje žive ovisi o ribi koja se iz jezera iskrcala kao izvor 25-40% njihovih prehrambenih proteina. Ribe iz ovog jezera također se izvoze u većinu drugih susjednih zemalja istočne Afrike. Veliki komercijalni ribolov u jezeru započeo je pedesetih godina prošlog stoljeća, a 1995. godine ukupno je ulovljeno oko 196.570 tona godišnje. Trgovina između obalnih zemalja koja graniči s jezerom također je olakšana prijevozom robe preko jezera između tih zemalja. Šume koje jezero podupire važan je izvor ogrjevnog drva, drvenog ugljena i drugih šumskih proizvoda za te zemlje u razvoju. Ekološki, jezero je jedan od najdragocjenijih slatkovodnih ekosustava u svijetu i značajan biološki izvor za proučavanje evolucije vrsta.

Stanište i biološka raznolikost

Više od 2.000 biljnih i životinjskih vrsta, uključujući 600 endemičnih, naseljava Tanganjiku. U vodama jezera nalazi se 250 vrsta riba ciklida i 75 ne-ciklidskih riba. Tandžikina srdela i predatorski ostaci dominiraju u pelagičnoj zoni jezera. 98% vrsta ciklidnih riba i 59% ne-ciklidskih ribljih vrsta jezera su endemske prirode. Osim riba, beskralješnjaci u jezeru također pokazuju visok stupanj endemizma. Od 68 vrsta slatkovodnih puževa, 45 su endemske, a više od polovice od 200 vrsta rakova koje ovdje nalazimo također su endemske. Neke značajne vrste sisavaca koje zauzimaju šumsko stanište duž jezera Tanganjika uključuju čimpanze i nilskog konja. Krokodili se također nalaze u vodama jezera. Na istočnoj obali jezera nalaze se dva zaštićena zemljišta, nacionalni park Gombe i Nacionalni park planina Mahale, a poznati su po populacijama čimpanza.

Prijetnje na okoliš i teritorijalni sporovi

Trenutno su vodene vrste jezera Tanganjika pod iznimnom prijetnjom od eksploatacijskih ljudskih aktivnosti. Doista, veliki komercijalni ribolov uvelike je iscrpio prirodne resurse jezera. Masovno krčenje zemljišta oko jezera i korištenje siromašnih, često zastarjelih, poljoprivrednih praksi na farmama uzduž obala jezera, opterećuje vode Tanganjike velikim količinama sedimenata, a one ometaju rast vodne vegetacije, čime se narušava hranidbeni lanac ekosustava jezera. Klimatske promjene predstavljaju dodatni rizik za jezero, jer rastuće temperature sprječavaju pravilno miješanje jezerskih voda, proces koji je ključan za distribuciju hranjivih tvari različitim vrstama koje nastanjuju dubine jezera. To bi moglo imati razarajuće učinke na riblje vrste jezera, kao i na ljudske populacije na njegovim obalama i šire.