Koje jezike govorimo u Meksiku?
Porijeklo meksičkih jezika
Iako danas velika većina meksičke populacije govori španjolski, izvorni jezici zemlje su američki ili autohtoni. Podrijetlo mnogih od ovih autohtonih jezika nalazi se u mezoameričkom jeziku, a jezični podaci datiraju još od prije oko 5000 godina. Prije 2. tisućljeća prije Krista, Mesoamerica je u arhaičnom razdoblju proizvela tri glavne jezične obitelji: Mayan, Mixe-Zoquean i Oto-Manguean. S razvojem olmečke civilizacije koja je započela oko 2000 godina prije Krista, mnogi su ljudi počeli migrirati po cijeloj regiji i sa sobom voditi svoje jezike. Olmec je posudio od obitelji Mixe-Zoquean, oto-mangueanski jezik se raspršio u središnji Meksiko, a jezik Maja se počeo mijenjati dok su govornici migrirali na sjever. Sa padom Olmečke civilizacije došao je uspon drugih civilizacija, donoseći sa sobom njihove jezične obitelji, poput Uto-Aztečana, i dalje razvijajući druge jezike. Određene civilizacije, poput Azteka, Mixteca i Zapoteca, ostale su na vlasti i utjecale na govorni jezik unutar svog područja moći. Neki od tih jezika i dalje se govore danas.
Autohtoni jezici Meksika
Najrasprostranjeniji autohtoni jezik Meksika je Nahuatl. Taj jezik pripada obitelji Uto-Aztecan, za koju znanstvenici vjeruju da potječe iz jugozapadne regije SAD-a. Oko 500. godine, govornici jezika migrirali su u središnji Meksiko. Gotovo 100 godina kasnije, Nahuatl je postao najmoćniji jezik u regiji, koji je koristio Azteško carstvo. Dolaskom španjolskih kolonizatora, Nahuatl je postupno izgubio svoj položaj dominantnog jezika. Danas jezik govori 1.376.026, od kojih je 14, 9% jednojezično. Žene čine većinu jednojezične populacije. Jezik se može čuti u državama Hidalgo, Guerrero, San Luis Potosí, Puebla i Veracruz.
Jezik Yucatec Maya, koji se naziva Maya, pripada jeziku Maja i uglavnom se govori na poluotoku Yucatan. Potječe iz 5 000-godišnje jezične obitelji, proto-Mayan. Ti su govornici migrirali na poluotok Yucatan oko 1400 godina prije Krista. Vremenom su postali moćna civilizacija, suživljena s drugim velikim civilizacijama poput Olmeka. Oko 9. stoljeća carstvo je počelo propadati, premda je u regiji Yucatan i dalje postojalo veliko stanovništvo Maje. Danas oko 759.000 ljudi nastavlja govoriti jezik, osobito u državama Yucatán, Quintana Roo i Campeche.
Treći najrašireniji autohtoni jezik je Mixtec koji pripada prethodno spomenutoj obitelji Oto-Manguean. Ovaj je jezik rastao u i oko regije današnjih Oaxaca, Puebla i Guerrero, također poznatog kao La Mixteca. Kultura Mixtec postoji od pretkolumbovskih vremena i bila je glavni konkurent Zapotec kulture. Mixtec je došao na vlast u 11. stoljeću, ali je pao s dolaskom Španjolaca. Danas jezik govori 423.216 ljudi.
Strani jezici u Meksiku
Meksiko je već stoljećima glavna imigrantska zemlja odredišta. Imigranti uglavnom dolaze iz Europe, SAD-a, Latinske Amerike i Azije. Mnogi su rođeni u inozemstvu, a mnogi drugi su potomci imigranata. Donijeli su sa sobom, a mnogi i dalje govore, svojim maternjim jezicima. To su: engleski, njemački, grčki, talijanski, arapski, francuski, portugalski, kineski i japanski.
Ugroženi jezici u Meksiku
Iako vlada koristi isključivo španjolski jezik, tehnički nije službeni jezik Meksika. Zapravo, Ustav zemlje definira zemlju kao višejezičnu, priznaje pravo autohtonog stanovništva na korištenje i očuvanje njihovih jezika i promiče dvojezično obrazovanje. Uz to, vlada je donijela Zakon o jezičnim pravima, priznajući 62 jezika kao izvorne nacionalne jezike. Unatoč naporima očuvanja i promicanja autohtonih jezika, mnogi od njih danas su ugroženi. Španjolci i dalje dominiraju društvom s mlađim generacijama koje odbacuju jezik svojih predaka. To se posredno potiče klasističkim stavovima, pritiscima da se asimiliraju u "modernu kulturu" i nižom socioekonomskom situacijom mnogih autohtonih naroda. Danas se najmanje 21 jezik navodi kao kritično ugrožene, 38 su definitivno ugrožene, 32 su ozbiljno ugrožene, a 52 se smatraju ranjivima.
Koje jezike govorimo u Meksiku?
| Rang | Jezik | Zvučnici |
|---|---|---|
| 1 | Nahuatl (Nahuatl, Nahuat, Nahual, Macehualtlahtol, Melatahtol) | 1.376.026 |
| 2 | Yucatec Maya (Maaya t'aan) | 759000 |
| 3 | Mixtec (Tu'un sávi) | 423216 |
| 4 | Zapotec (Diidxaza) | 410901 |
| 5 | Tzeltal Maya (K'op o winik atel) | 371730 |
| 6 | Tzotzil Maya (Batsil k'op) | 329937 |
| 7 | Otomí (Hñä hńü) | 239850 |
| 8 | Totonac (Tachihuiin) | 230930 |
| 9 | Mazatec (Ha šuta enima) | 206559 |
| 10 | Ch'ol (Mayan) (Winik) | 185299 |
| 11 | Huastec (Téenek) | 149532 |
| 12 | Chinantec (Tsa jujmí) | 125706 |
| 13 | Mixe (Ayüük) | 115824 |
| 14 | Mazahua (Jñatho) | 111840 |
| 15 | Purépecha (P'urhépecha) | 105556 |
| 16 | Tlapanec (Me'phaa) | 98.573 |
| 17 | Tarahumara (Rarámuri) | 75.371 |
| 18 | Amuzgo (Tzañcue) | 43.761 |
| 19 | Chatino (Cha'cña) | 42.791 |
| 20 | Tojolab'al (Tojolwinik otik) | 43.169 |
| 21 | Popoluca (Zoquean) (Tuncápxe) | 54.004 |
| 22 | Chontal de Tabasco (Yokot t'an) | 43.850 |
| 23 | Huichol (Wixárika) | 35.724 |
| 24 | Mayo (Yoreme) | 32.702 |
| 25 | Tepehuán (O'dam i amidami) | 31.681 |
| 26 | Trique (Tinujéi) | 24.491 |
| 27 | Cora (Naáyarite) | 17.086 |
| 28 | Popoloca (Oto-manguean) | 18.926 |
| 29 | Huave (Ikoods) | 15.993 |
| 30 | Cuicatec (Nduudu yu) | 12.610 |
| 31 | Yaqui (Yoem Noki ili Hiak Nokpo) | 14.162 |
| 32 | Q'anjob'al | 10.833 |
| 33 | Tepehua (Hamasipini) | 10.625 |
| 34 | Pame (Xigüe) | 9768 |
| 35 | Mam (Qyool) | 8739 |
| 36 | Chontal de Oaxaca (Slijuala sihanuk) | 5534 |
| 37 | Chuj | 2143 |
| 38 | Tacuate (Mixtec de Santa María Zacatepec) (Tu'un Va'a) | 2067 |
| 39 | Chichimeca jonaz ()za) | 1987 |
| 40 | Guarijío (Warihó) | 1905 |
| 41 | Chocho (Runixa ngiigua) | 1078 |
| 42 | Pima Bajo (Oob No'ok) | 836 |
| 43 | Q'eqchí (Q'eqchí) | 835 |
| 44 | Lacandón (Hach t'an) | 731 |
| 45 | Jakaltek (Poptí) (Abxubal) | 584 |
| 46 | Matlatzinca / Ocuilteco (Tlahuica) | 522 |
| 47 | Seri (Cmiique iitom) | 518 |
| 48 | Ixcatec | 406 |
| 49 | K'iche” | 286 |
| 50 | Kaqchikel | 230 |
| 51 | Paipai (Jaspuy pai) | 221 |
| 52 | Cucapá (Kuapá) | 206 |
| 53 | Mototzintleco (Qatok) | 186 |
| 54 | Kumiai (Ti'pai) | 185 |
| 55 | Pápago (O'odham) | 153 |
| 56 | Kikapú (Kikapoa) | 144 |
| 57 | Ixil | 108 |
| 58 | Cochimí (Laymón, mti'pá) | 96 |
| 59 | Kiliwa jezik (Ko'lew) | 55 |
| 60 | Aguacatec | 27 |
| 61 | Drugi jezici | 337 |
